Jurnjava između stotinu obaveza u mozaiku poslovnog i privatnog života prepunom izazova čak i kada posao nije teret sam po sebi, a ''privatna'' sfera dobro napreduje, izaziva umor. Za mnoge je situacija puno ozbiljnija jer umjesto da rade kraće za više, rade više i duže za isto ili još i manje, a raznih problema u svakodnevnom životu rijetko manjka. Rezultat je stres, a sve češće i burnout.
Trebalo bi stati na loptu, kako se to voli reći, no istovremeno s gotovo svih strana vrišti naredba o produktivnosti. Slobodno vrijeme postalo je teški luksuz. Oda radu bez odmora širi se kao obavezna mantra. Pustiti mozak na pašu ravno je zločinu. Sloboda je, opet se čini, vrlo relativna stvar. Posljedice takvog stava, međutim, ne samo da su kontraproduktivne, već mogu biti kobne, bez imalo pretjerivanja.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Sve naše aktivnosti popraćene su i umorom koji smanjuje radnu produktivnost, upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ): ''Umor je zapravo mješavina subjektivnih osjećaja i objektivnih promjena koje djeluju na naš radni učinak. Prve znakove umora često teško možemo objektivno utvrditi, a upravo je to važno za ona zanimanja u kojima je potrebna velika koncentracija. Neki znakovi umora se neprimjetno nagomilavaju i pokazuju tek nakon duljeg vremena.''
''Oporavljamo se brže što je rad u fazi umora ranije prekinut. Sprečavanje umora jedan je od najvažnijih problema psihofiziologije rada. Stoga je neophodno odmarati se i godišnji odmor koristiti racionalno'', ističu iz HZJZ-a.
Iz perspektive psihologije rada razdoblje odmora važno je za radnike i radnice jer im pruža priliku za distanciranje i oporavak od stresa izazvanog poslom, a stres, kojega ne fali ni u privatnom životu, može dovesti do depresije i anksioznosti.
Važan podsjetnik: Rad umara i kad volite svoj posao, a stres ubija
Stres je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom, pogađa 22 posto zaposlenih osoba u Europskoj uniji, upozoravaju iz HZJZ-a: ''Istraživanja pokazuju da je stres povezan s radom uzrok 50 do 60 posto svih izgubljenih radnih dana što predstavlja značajan trošak za organizaciju i zajednicu. Prevencija stresa na radnom mjestu ima veliku važnost, a kako bismo izbjegli negativne učinke stresa, potrebno nam je vrijeme da se odmorimo.''
''Kvalitetan odmor je ključan za tjelesno i psihičko zdravlje kako bismo napunili baterije za sve ono što slijedi nakon njega'', ističu i iz udruge Kako si? koja okuplja mlade psihologe i psihologinje pod vodstvom mentorice Nataše Jokić-Begić, profesorice kliničke psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Bez mentalnog zdravlja nema zdravlja, a odmor tu igra jednu od ključnih uloga. Iako ima mnoge pozitivne učinke na naše zdravlje, psiholozi napominju da je važno prepoznati kakva vrsta odmora nam je u danom trenutku potrebna: ''Stoga pokušajte prilagoditi planiranje svojeg odmora ovisno o potrebi koju ste uvidjeli pa će tako vaš odmor možda biti wellness vikend s prijateljima, aktivno razgledavanje grada ili pak planinarenje''.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Nemojte se odreći godišnjeg odmora ni pod koju cijenu
Radnici i radnice prema Zakonu o radu imaju pravo na minimalno četiri tjedna godišnjeg odmora. No, njih se baš i ne može iskoristiti u komadu, a radnik se može sa svojim poslodavcem dogovoriti da koristi i tri tjedna ako postoji takva mogućnost. U većini europskih zemalja godišnji se koristi kolektivno četiri tjedna. Pravo na plaćeni godišnji odmor izborio je radnički pokret 1930-ih u Francuskoj.
''Godišnjeg odmora nemojte se odreći ni pod koju cijenu. Koristite ga racionalno kako se ne bi pretvorio u svoju suprotnost'', naglašavaju iz HZJZ-a. Posao je važan, između ostalog i jer osigurava egzistenciju, ali on ne smije biti ključna stvar u životu.
''Istraživanja pokazuju da se tijekom godišnjeg odmora događaju pozitivne promjene u raznim pokazateljima dobrobiti koji uključuju raspoloženje, razinu energije, zadovoljstvo, zdravstveni status i razinu napetosti, kao i kvalitetu sna te simptome burnouta. Neka istraživanja pokazuju i da odmori u obliku rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka, multitaskingu i pronalaženju novih, prilagodljivih rješenja za promjenjive zahtjeve na poslu'', objašnjavaju iz Kako si?
Godišnji odmor je iznimno važan da bismo mogli normalno funkcionirati, naglašava i psihologinja Lana Gjurić iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD) uz važnu napomenu: ''Nije nužno da taj odmor traje dva ili tri tjedna, a pitanje je i tko si ga takvog može priuštiti. Bolje je, a što su pokazala i istraživanja, da idemo češće na odmor, pa makar i kraći, a ne da sve bude jedan veliki godišnji odmor. Time se gube svi benefiti koje inače dobijemo tijekom odmora koji trebamo kako bi se naš organizam oporavio, kao i dok spavamo''.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Odmor kao san, pravo i dio mentalne higijene
Spavanje je regeneracija, a to vrijedi i za godišnji odmor, kazala je i ranije za DNEVNIK.hr Gjurić: ''Moramo se maknuti od svega i regenerirati od konstantnog rada. Pomak osjećamo već nakon prvog dana, odmah se vide neke blagodati, a na vrhuncu smo osmog dana, pokazuju istraživanja. Važno je to i za naše mentalno zdravlje - da se isključimo i odmaknemo od svakodnevne rutine pa su zato važne i vikend pauze, a puno dobrog nam čine i produženi vikendi.''
Svjesna (ne)mogućnosti mnogih ljudi u aktualnim okolnostima, podsjeća da godišnji odmor ne mora biti nešto ekstremno, a može se i lako pretvoriti u dodatni stres i umor, čemu mogu pridonijeti i pritisak društva i društvene mreže.
''Ponekad je dovoljno uzeti i samo dan pauze, otići na neki izlet u prirodu ili se samo odvesti ili odšetati do nekog jezera ili šume, leći i čitati knjigu, učiniti nešto što će nas odmaknuti od svakodnevne rutine, napraviti nešto što nije tipično'', objasnila je psihologinja i zaključila: ''Dovoljno je jako malo da se možemo zabaviti i vrijeme učiniti lijepim, a godišnji odmor je naše pravo i dio mentalne higijene.''
