Hrvatskoj iz Bruxellesa opomene zbog propisa o vodi koji su blaži od standarda EU

Hrvatska je u skupini s još osam država članica koje su dobile službenu opomenu jer nisu do zadanog roka ispunile obvezu o izvješćivanju o stanju okoliša morskih voda na temelju Direktive o pomorskoj strategiji.

Pročitajte i ovo Statistika Tko je prosječni hrvatski kriminalac, koje je dobi i zbog čega završi iza rešetaka? Centar za kontrolu Protiv njih se bore i dronovima, ali konačni udarac komarcima će zadati - komarac

S još četiri države članice Hrvatska je upozorena da poboljša svoje propise o procjeni utjecaja na okoliš s novim europskim standardima.

U Hrvatskoj nedostaju određeni zahtjevi u pogledu sudjelovanja javnosti, postoje ograničenja sudskog preispitivanja suglasnosti za izvedbu projekta, a kazne za kršenja nisu određene, navodi Komisija.

Hrvatska je dobila dvije službene opomene i poziv da ažurira propise o vodi za piće i podzemnim vodama.

Prema prvoj direktivi voda za piće ne smije sadržavati mikroorganizme, parazite ni bilo kakve tvari koje predstavljaju potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Čini se da je hrvatsko zakonodavstvo blaže od standarda EU-a jer se u njemu ne spominje „potencijalna” opasnost za zdravlje ljudi niti se propisuju stroge zaštitne mjere za kvalitetu vode u školama, bolnicama i restoranima. Nedostaju i odredbe o obavješćivanju javnosti o potencijalnim opasnostima za zdravlje ljudi.

Nedostaci su pronađeni i u hrvatskom zakonodavstvu o podzemnim vodama. Države članice dužne su na temelju Direktive o podzemnim vodama poduzeti opsežne mjere za zaštitu tog resursa od pogoršanja njegova stanja i kemijskog onečišćenja. Čini se da hrvatsko zakonodavstvo ne obuhvaća zahtjeve za geotermalne i mineralne vode, a nacionalni standardi za ocjenu kemijskog stanja podzemnih voda nisu potpuno usklađeni s europskim standardima.

Hrvatska i još 23 zemlje članice dobile su obrazložena mišljenja kako bi osigurala potpunu provedbu pravila EU-a o stručnim kvalifikacijama.

Obrazloženo mišljenje dobilo je 13 država, među kojima i Hrvatska, jer nisu u potpunosti provele pravila EU-a o pravima potpori i zaštiti žrtava kaznenih djela.
Petnaest država, među njima i Hrvatska, dobilo je službene opomene zbog neusklađenosti s jedinstvenim pravilima EU-a o žičarama, osobnoj zaštitnoj opremi i aparatima na plinovita goriva.

Komisija, koja je zadužena za nadzor provedbe europskih propisa u zemljama članicama, jedanput mjesečno objavljuje paket o povredama europskog prava. U slučaju povrede ili neprovođenja nekog propisa, najprije se upućuje službena opomena. Zemljama članicama se obično daje rok od dva mjeseca da reagiraju na službenu opomenu. Ako reakcija izostane Komisija upućuje obrazloženo mišljenje, na koje država članica opet ima dva mjeseca za odgovor. Treći i završni korak je upućivanje na Sud EU-a, koji slijedi ako se zemlja ogluši na prva dva koraka. (Hina)