Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Analizirani su Kolektivni ugovori oba sektora i zaključci su vrlo zanimljivi.


Istraživanje je provedeno u sklopu projekata "Jačanje socijalnog dijaloga – doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima", a predstavljeno je na okruglom stolu "Budućnost plaća u javnim i državnim službama".

Vezani članci Slika nije dostupna Prvi doznajemo koliko će zaposlenih umjesto od države plaću dobivati od privatnika! Slika nije dostupna 'Vladine su smjernice zabrinjavajuće, stanje je blizu alarmantnog'

Prema analizi više od dvjesto KU pokazalo se da u pogledu različitih dodataka i materijalnih prava, u kolektivnim ugovorima između javnog sektora (državna uprava i javne službe) i gospodarstva ne postoji supstancijalna razlika, ističe Bagić.

Analiziran je sadržaj KU-a, konkretno prava koja su njima uređena, s posebnim fokusom na dodatke na osnovnu plaću, odnosno analiza se nije bavila načinom regulacije osnovne plaće. Povod je bila, kaže Bagić, teza prisutna u javnosti da zaposlenici javnog sektora uživaju čitavu listu različitih dodataka što se tretiralo kao nefer i kao da su povlašteni.

"Rezultati su pokazali da postoji visoka razina sličnosti u vrsti prava koja su ugovorena u KU, bez obzira odnose li se na zaposlene u javnom sektoru ili gospodarstvu. Dakle, gotovo identična prava prisutna su u većini kolektivnih ugovora u jednom i drugom sektori i ne postoje velike razlike u izdašnosti tih prava", kazao je.

Naravno, dodaje, u izdašnosti prava postoje neke razlike i one u nekim pravima idu u korist zaposlenih u javnom sektoru, ali u nekim pravima idu u korist zaposlenih u gospodarstvu.

Velike razlike u izdašnosti prava unutar gospodarstva, u javnom sektoru prava usklađena

"Dosta su velike razlike u pogledu izdašnosti prava unutar gospodarstva", naveo je.

Naime, ako se analiziraju božićnice, regresi i druga prava „onda u gospodarstvu, odnosno poduzećima, imate neka koja ta prava imaju relativno skromna, ali ima i poduzeća s prilično izdašnim pravima. U javnom sektoru, pak, ta su prava relativno usklađena“, naglasio je prof. Bagić.

"Proizlazi da u pogledu različitih dodataka i materijalnih prava zapravo ne postoji supstancijalna razlika između javnog sektora i gospodarstva, kada govorimo o dijelu gospodarstva u kojem postoje KU", dodao je.

Zaključuje da je najveća razlika u pravima između onih koji nemaju kolektivni ugovor, i onih koji ih imaju, te da istraživanje „ne daje za pravo nekim zahtjevima da se ide drastično u restrukturiranje prava zaposlenih u javnom sektoru“.

Demistificiranje teze da su zaposlenici u javnom sektoru povlašteni u odnosu one u gospodarstvu

I voditeljica projekta Lucija Barjašić Špiler navela je da je projekt proveden jer se htjelo vidjeti koja je pozicija radnika u državnom i javnom sektoru, odnosno kako bi se "demistificirala teza da su zaposlenici u tom sektoru povlašteni u odnosu na zaposlenike u gospodarstvu".

Cilj analize bio je pomoći i pridonijeti bipartitnim i tripartitnim procesima, odnosno jačanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj, istaknula je. (Hina)