Istraživanje je provedeno u sklopu projekata "Jačanje socijalnog dijaloga – doprinos bipartitnim i tripartitnim procesima", a predstavljeno je na okruglom stolu "Budućnost plaća u javnim i državnim službama".
Pročitajte i ovo
Prema analizi više od dvjesto KU pokazalo se da u pogledu različitih dodataka i materijalnih prava, u kolektivnim ugovorima između javnog sektora (državna uprava i javne službe) i gospodarstva ne postoji supstancijalna razlika, ističe Bagić.
Analiziran je sadržaj KU-a, konkretno prava koja su njima uređena, s posebnim fokusom na dodatke na osnovnu plaću, odnosno analiza se nije bavila načinom regulacije osnovne plaće. Povod je bila, kaže Bagić, teza prisutna u javnosti da zaposlenici javnog sektora uživaju čitavu listu različitih dodataka što se tretiralo kao nefer i kao da su povlašteni.
"Rezultati su pokazali da postoji visoka razina sličnosti u vrsti prava koja su ugovorena u KU, bez obzira odnose li se na zaposlene u javnom sektoru ili gospodarstvu. Dakle, gotovo identična prava prisutna su u većini kolektivnih ugovora u jednom i drugom sektori i ne postoje velike razlike u izdašnosti tih prava", kazao je.
Naravno, dodaje, u izdašnosti prava postoje neke razlike i one u nekim pravima idu u korist zaposlenih u javnom sektoru, ali u nekim pravima idu u korist zaposlenih u gospodarstvu.
Velike razlike u izdašnosti prava unutar gospodarstva, u javnom sektoru prava usklađena
"Dosta su velike razlike u pogledu izdašnosti prava unutar gospodarstva", naveo je.
Naime, ako se analiziraju božićnice, regresi i druga prava „onda u gospodarstvu, odnosno poduzećima, imate neka koja ta prava imaju relativno skromna, ali ima i poduzeća s prilično izdašnim pravima. U javnom sektoru, pak, ta su prava relativno usklađena“, naglasio je prof. Bagić.
"Proizlazi da u pogledu različitih dodataka i materijalnih prava zapravo ne postoji supstancijalna razlika između javnog sektora i gospodarstva, kada govorimo o dijelu gospodarstva u kojem postoje KU", dodao je.
Zaključuje da je najveća razlika u pravima između onih koji nemaju kolektivni ugovor, i onih koji ih imaju, te da istraživanje „ne daje za pravo nekim zahtjevima da se ide drastično u restrukturiranje prava zaposlenih u javnom sektoru“.
Demistificiranje teze da su zaposlenici u javnom sektoru povlašteni u odnosu one u gospodarstvu
I voditeljica projekta Lucija Barjašić Špiler navela je da je projekt proveden jer se htjelo vidjeti koja je pozicija radnika u državnom i javnom sektoru, odnosno kako bi se "demistificirala teza da su zaposlenici u tom sektoru povlašteni u odnosu na zaposlenike u gospodarstvu".
Cilj analize bio je pomoći i pridonijeti bipartitnim i tripartitnim procesima, odnosno jačanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj, istaknula je. (Hina)
