VIDEO: Pogledajte kartu najopasnijih cesta u Hrvatskoj!

Prema njemu, ocjenjuje se sigurnost i opasnost na prometnicama. Uz državne ceste, ocjenjivale su se i autoceste koje su većinom sigurne. Čak 36 dionica na tri najvažnije državne ceste smatra se visoko rizičnima.

Pročitajte i ovo HAK poziva na oprez Nesreća na zagrebačkoj obilaznici, stvorila se višekilometarska kolona: ''Kaos je!'' EU financira samo dio Vozači na rubu živaca zbog raskopanih cesta: ''Radovi negdje traju već treću zimu, a novca za dovršetak nema''

Kao najgore ceste pokazale su se Podravska i Jadranska magistrala te stara karlovačka cesta, a ostale kritične dionice možete pogledati na video grafici u prilogu.

>> 'Imamo najbolje očišćene ceste u ovom dijelu Europe'

Cilj EuroRap-a je smanjiti broj prometnih nesreća i smrtno stradalih. Primjer koji ističu u HAK-u prometna je nesreća iz 2008. na Dalmatini. Autobus sa slovačkim turistima sletio je s kolnika i zabio se u nadvožnjak - kasnije je ustanovljeno da je na tom mjestu bila zaštitna ograda, a ne stupići, da bi posljedice nesreće u kojoj je stradalo 14 putnika bile znatno manje.

Za daljnje akcije planira se posebnim vozilom snimati državne ceste D3 i D8, a do 2020. godine najavljeno je snimanje i ocjenjivanje gotovo 3 i pol tisuća kilometara hrvatskih cesta i autocesta.

'Moram istaknuti da je, ajmo uzeti ekonomska kriza uzela svoj danak premjestivši dio prometa sa autocesta kao najsigurnijih cesta na državne ceste ', rekao je voditelj projekta Hrvoje Pećnik. Kako bi se i dalje ocjenjivala sigurnost na prometnicama, Hrvatska je dobila posebno vozilo. Opremljeno senzorima i kamerama, snimilo je stanje na državnoj cesti D2.

'U mjestima najveći problem koji smo vidjeli su prilazi objekata koji završavaju kanalima za odvodnju i postoje betonski mostići koji u bilo kakvom slučaju izlijetanja s ceste najčešće uzrokuju tešku posljedicu ', rekao je Marko Ševrović, tehnički partner Fakulteta prometnih znanosti. Iz MUP-a se slažu kako je velik broj cesta u kritičnom stanju, a posljedica je velik broj smrtno stradalih. Stoga su podržali HAK-ovo istraživanje.

''Kako bismo lakše dijagnosticirali bolesno stanje i onda sa boljom dijagnozom mogli poduzeti adekvatnu terapiju. Dakle, naš cilj je utvrditi opasna mjesta i dionice i sanirati ih u što većoj mjeri', rekao je Vladimir Faber iz MUP-a. Za to su potrebni dodatni napori, edukacija i novac za daljnja ulaganja. Na taj se način mogu se izbjeći nesreće.