Voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini (PS) NATO-a Krešimir Čosić ne očekuje da će neka članica usporavati ratifikaciju iz političkih razloga, ali teškoće mogu zadati inače složena procedura, primjerice u nizozemskom parlamentu, ili izbori u pojedinim članicama kao što su Sjedinjene Države.
Pročitajte i ovo
prvi veliki intervju nakon izbora
Trump objavio: "Ovo je moj uvjet za ostanak SAD-a u NATO-u"
Vojni pakt
Putin postavlja Orešnika na granicu članica NATO-a: Objavio i tko će određivati mete
Čosić je na konferenciji za novinare izvijestio o rezultatima proljetnog zasjedanja PS-a u Berlinu na kojem je Hrvatska, nakon dobivanja pozivnice za članstvo u travnju u Bukureštu, prvi put sudjelovala u radu Stalnog odbora PS-a, tijela koje upravlja radom Skupštine.
Po Čosićevim riječima, Stalni odbor će nadzirati ratifikaciju protokola koja će u članicama početi na jesen ove godine i završiti u rano proljeće 2009.
Prvo izvješće o tome odbor će podnijeti Skupštini na jesenskom zasjedanju u studenome, u španjolskoj Valenciji.
U svakom slučaju, naglasio je Čosić, proces ratifikacije protokola bit će gotov prije idućeg summita NATO-a u travnju, u njemačkom Kehlu i francuskom Strasbourgu, a na kojem će Hrvatska i Albanija postati punopravne članice.
Nakon toga će Hrvatska, koja trenutno ima status pridružene članice PS-a, imati pet umjesto dosadašnja tri predstavnika u Skupštini, što će omogućiti da sudjeluje u radu svih njezinih odbora.
Skupština je na ljetnom zasjedanju raspravljala i o ulozi NATO-a u rješavanju globalnog problema energetske sigurnosti, osobito sigurnosti energetske infrastrukture, o informatičkom terorizmu, operaciji u Afganistanu i novom strateškom konceptu NATO-a koji se nije mijenjao od 1999. godine.