Cijena goriva je rapidno porasla te građani u Hrvatskoj trenutačno plaćaju najskuplje gorivo u povijesti. Prema trenutnim podacima, litra eurosupera 95 je skuplja za 26 lipa nego prošli tjedan, cijena litre dizela je porasla za 40 lipa, a autoplina za 13 lipa. U cijeloj Europskoj uniji građani u Hrvatskoj najviše izdvajaju od svoje plaće na gorivo, a osim toga, Hrvatska se nalazi među 25 zemalja s najskupljim benzinom u cijelom svijetu. Država uzima najveći dio od cijene goriva, tj. porezi i trošarine čine više od 60 posto cijene goriva u Hrvatskoj, dok nabavna cijena iznosi 30 do 35 posto od ukupne cijene, a marža trgovaca iznosi pet do 10 posto, upozorila je Udruga Glas poduzetnika (UGP).
Zanima ih koliko cijena goriva treba porasti da bi se poduzele potrebne mjere: ''koliko duboko kao društvo moramo zapasti u krizu, koliko ljudi mora krpati kraj s krajem da se počne zaista raditi na promjenama koje bi pomogle hrvatskom društvu i gospodarstvu, te olakšale život u Hrvatskoj? Mnogi građani doslovno žive na rubu egzistencije i siromaštva, odnosno mnogima je nezamislivo izdvojiti 500 kuna za pun rezervoar goriva, a o promjenama i smanjenju trošarina se jedva priča, a kamoli djeluje''. UGP smatra da ''nema više opravdanja za ovakvu “tiraniju” u kojoj deblji kraj uvijek izvuku građani i da je krajnje vrijeme da se stane na kraj nepotrebnim trošarinama i nametima''.
Opći rast cijena predstavlja dodatno opterećenje na cijelo hrvatsko gospodarstvo, a kupovna moć građana će se smanjiti. ''Vlada pod hitno mora razmotriti pitanje trošarina i poreza na gorivo jer u ovako kriznoj situaciji svojim nedjelovanjem itekako negativno utječu na život građana u Hrvatskoj. Također podsjećamo da povećanje cijene električne energije i plina za gospodarstvo dodatno opterećuje poslovanje poduzetnika i moramo još jednom naglasiti da je Hrvatska praktično jedina država u EU u kojoj su energenti skuplji za gospodarstvo nego za privatne korisnike'', istaknuo je UGP.
Iz svega ovoga, zaključuju, vidljiva su dva suštinska problema u Hrvatskoj: ''Prvi je da se Vlada ne namjerava odreći bilo kojeg fiskalnog ili parafiskalnog nameta kojima hrani kontinuirano rastuću vojsku zaposlenih u javnom sektoru i guši privatni sekor. Drugi je da se na umjetan način populistički pokušava “zaštititi” standard građana prevaljivanjem poskupljenja na gospodarstvo, kako bi se na taj način osigurali glasovi birača. Nažalost, ovakvo postupanje djeluje pogubno na hrvatsko poduzetništvo i ukoliko Vlada nastavi postupati na ovakav način Hrvatska će ostati dugo godina prikovana na dnu Europske Unije''.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Krajnje je vrijeme da se država i birokracija “pokriju” onim što mogu i prestanu bujati kako s nametima, tako i sa samom birokracijom. Ne tražimo od države ništa, osim da nam uzima manje, da se generalno smanje nebulozni porezi, nameti, trošarine i prirezi jer građani i poduzetnici znaju bolje kako će trošiti novac koji su sami i zaradili'', poručio je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
