Ministri zemalja Europske unije u Zagrebu su raspravljali o tome kako vratiti mlade u svoje zemlje. Proteklih godina Hrvatsku je napustilo oko 230 tisuća ljudi, među njima i puno viskoobrazovanih.

Galerija


Studirala je na Oxfordu. Radila na tri kontinenta. No, unatoč brojnim poslovnim ponudama vratila se u Hrvatsku. Politologinja i ekonomistica Ana Budimir tvrdi da je najbitniji razlog za njezin povratak bila blizina njene obitelji i prijatelja.

Vezani članci Policija i sanitarci na graničnom prijelazu, ilustracija Hrvati koji su ostali u Tirolu kad je zbog epidemije koronavirusa proglašena karantena vraćaju se kući Markus Soeder Iz Njemačke stižu ozbiljne kritike: ''U Bruxellesu je trenutno sve čudno tiho''

Pomoglo je i to što je i dalje na istom poslu jer joj se otvorila mogućnost da radi iz Hrvatske za firmu u Engleskoj uz svoj bazni posao koji radi u Zagrebu. „Zadovoljna sam. Mislim da se nekad gleda samo jedna strana, odnosno kolika su primanja u inozemstvu, ali se ne gleda koliki su troškovi životu. Konkretno, živjela sam u Oxfordu gdje su troškovi života jako visoki“, govori Ana.

Visoko je, kaže, i nepovjerenje u hrvatski sustav, zbog čega se većina mladih obrazovanih ne želi vratiti.

O povratku iseljenika razmišljaju i u EU-u

Tema povratka mladih našla se i na sastanku ministara Europske unije. Cilj je napraviti pravedniju i uravnoteženu cirkulaciju mozgova, ali potreban je i instrument da se mladi obrazovani, nakon inozemnih iskustava, vrate u svoju domovinu. Slovenija je tako pokrenula program za reintegraciju znanstvenika.

„Mi im dajemo istraživačke projekte da se vrate, da se uključe u naše istraživačke skupine i tako se reintegriraju u našu istraživačku zajednicu“, objašnjava slovenski ministar obrazovanja Jernej Pikalo.

Njegova kolegica iz Estonije, Mailis Reps, kaže kako se mlade djevojke češće vraćaju kada im djeca kreću u školu, no tvrdi da je za to u njihovom slučaju zaslužan dobar i besplatan estonski obrazovni sustav.

I kod nas je besplatan, ali i dalje se ne vraćaju. Ministrica Blaženka Divjak proziva i ostale relevantne institucije. „Ja stvarno očekujem i suradnju Sveučilišta i Instituta da se napuste stare prakse i ideje koje više ne funkcioniraju i da učimo od onih najboljih. I u tom smislu nam je mobilnost važna“, dodaje.

Premalo ulažemo u obrazovanje

Važna su i ulaganja u znanost i istraživanja. Ministrica je svjesna da nisu velika, ali kaže ide na bolje. Najviše i dalje izdvajaju zemlje poput Njemačke i Finske. Njemačka tako ulaže više od tri posto BDP-a jer je, tvrdi njemački ministar obrazovanja Thomas Rachel, veća kompetitivnost izravno povezana s iznosom koji se ulaže u znanost i istraživanje.

„Investirali smo 2,7 posto BDP-a, što je stvarno dobar rezultat. Dvije trećine tog novca dolazi iz privatnog sektora i jednu trećinu osigurava vlada“, objašnjava pak Petri Peltonen iz finskog ministarstva ekonomije.

Iako smo po najnovijem istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma četvrti u svijetu po 'odljevu' mozgova, ima onih koji i dalje vjeruju da se u Hrvatsku isplati vratiti.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr