Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Stižu nam ekstremi

Stručnjak o sve većim opasnostima klimatskih promjena: "Za nijansu ili dvije će prevladavati vrući ekstremi – visoke temperature i suše"

Aktualno Galerija Branko Grisogono i Valentina Baus Branko Grisogono i Valentina Baus Foto: DNEVNIK.hr Branko Grisogono, fizičar Branko Grisogono, fizičar Foto: DNEVNIK.hr Branko Grisogono o klimi Branko Grisogono o klimi Foto: DNEVNIK.hr +0 Branko Grisogono o klimi Galerija 1/4 >>
Nekoliko dana uoči klimatske konferencije Ujedinjenih naroda u Dubaiju, znanstvenici su izrazili zabrinutost za iznenadan gubitak polarnog leda. O klimatskim promjenama je reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus razgovarala s atmosferskim fizičarem Brankom Grisogonom.

U Dubaiju uskoro počinje klimatska konferencija Ujedinjenih naroda, a o toj je temi s atmosferskim fizičarem Brankom Grisogonom razgovarala reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus.

"Danas nagle promjene postaju novi normativ. I prije su one postojale, ali bilo su rjeđe i prostorno ograničene. Sada se javljaju češće i na više mjesta jer ima sve više i više energije pa se brzo preskače iz jednog u drugo stanje", objasnio je fizičar.

Pročitajte i ovo Zlata Hrvoj-Šipek, glavna državna odvjetnica nakon debakla s Agrokorom Tko će naslijediti Zlatu Hrvoj Šipek na čelu DORH-a? Raspisan je natječaj

Europska komisija objavila je kartu područja u Europi koja su najugroženija klimatskim promjenama, a među njima je zbog požara i Hrvatska.

"To treba uzeti s oprezom jer se uglavnom radi o podacima za 2022. godinu. Tada smo imali više požara nego ove godine, a na karti također nedostaje više područja u Španjolskoj i Grčkoj. Mediteran je jedan od najugroženijih područja na Zemlji. U Dalmaciji i po otocima ima puno suhe mase i kada je puno vrućih dana onda je i puno veća opasnost od požara", rekao je.

Klimatolozi dugo vremena upozoravaju na ekstremne uvjete.

"Za nijansu ili dvije će prevladavati vrući ekstremi – visoke temperature i suše. Hrvatska ne radi dovoljno po tom pitanju i mi nismo spremni na to. Razina mora se diže nešto brže nego što se očekuje. Predviđanja su inače dobra, ali je teško pogoditi svaki centimetar. Međutim, puno je opasnije kad se ta srednja razina mora poklopi s jakom plimom i kada naiđe jaka ciklona. Onda dolazi do jakih poplavljivanja", pojasnio je.

  Pročitajte i ovo Milivoj Špika i Marko Biočina OBEĆANJE VLADE Dio umirovljenika nezadovoljan najavom Vlade o usklađivanju mirovina: "Bliži se superizborna godina pa slijedi superigrokaz"

Znanstvenici su izrazili zabrinutost zbog iznenadnog gubitka polarnog leda. Na Antarktiku tog procesa nije bilo do 2015., ali od tada se sve više ubrzava. Ondje se topljenje ledene kape opaža već dulji niz godina i procjenjuje se da bi mogla nestati za 20 do 30 godina

"Nažalost, lani se počeo topiti na svim svojim dijelovima, a radi se o najvećoj količini leda na zemaljskoj kugli. Isto tako, na topljenje Arktika upozoravamo desetljećima. Sjećam se da sam o tome govorio kad sam se prije 17 godina vratio u Hrvatsku, ali mi ljudi nisu vjerovali", prisjetio se.

"Raste razina mora, oceani su sve topliji, što mijenja floru i faunu. To će imati niz posljedica za biljni i životinjski svijet te geometriju obale i daljnja poplavljivanja. Bojim se da se već sve poremetilo", zaključio je Grisogon.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene