Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Učenici u hrvatskim osnovnim školama obvezno će morati jesti voće i povrće. Vladina je to odluka, a europska direktiva.


Raspodjela voća i povrća u osnovnim školama trebala bi se odvijati najmanje jednom tjedno. Zdrave namirnice dijelit će se učenicima od 1. do 4. razreda.

Vezani članci Prosvjed u Beogradu (Foto: Vijesti Nove TV) Andrija Jarak iz Beograda: U tijeku je prosvjed učenika pred policijskom stanicom, traže da puste njihove kolege Slika nije dostupna Jedina proizvodnja koju Hrvatska ima propada pod vedrim nebom!

Za ovaj novi program, koji je nazvan Shema školskog voća, osigurano je oko deset milijuna kuna i, što je najvažnije, Ministarstvo poljoprivrede obećava da se školama neće dijeliti uvozno, nego isključivo hrvatsko voće. Dobre su to vijesti za domaće proizvođače, ali i za roditelje i učenike. Značit će to manje nepoželjne hrane, a više zdravih namirnica.

>> Žena (54) cijeli život ne jede NIŠTA osim 'junk' hrane!

U blagovaonici škole koju smo posjetili uz pune tanjure vladala je vesela gužva. Učenici s kojima smo razgovarali kažu nam da vole paštašutu, lazanje, pohano meso, ali i voće.

U ovoj školi pravila su jasna - svaki obrok mora biti raznovrstan. 'Danas je na jelovniku bečki odrezak, varivo, kolač i sok', kaže poslužiteljica Mirjana Brković. Umjesto slatkoga, često se nudi i zdravo. 'Voće triput tjedno, sigurno', dodaje poslužiteljica Brković.

Od iduće jeseni u školama će ga biti u izobilju. Mandarina, jabuka, kruška, rajčica i mrkva bit će tek dio prihvatljivih namirnica.

Preporučena dnevna količina po djetetu je 125 grama. Ako u projektu budu sudjelovali svi učenici od 1. do 4. razreda, godišnja potrošnja bit će od 1.500 do 2.000 tona. 'Na taj način omogućavamo i dodatan obrok školskoj djeci nižih uzrasta kroz cijelu godinu, ali ujedno je to i horizontalna mjera pomoći našim proizvođačima voća i povrća', kaže ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Uz jabuku u ruci i osmijeh na licu, ministar očekuje uspjeh. Stručnjaci se, pak, nadaju i potrebnoj edukaciji. 'Debljina je, u biti, broj jedan u zdravstvenim problemima, a debljina sa sobom povlači niz drugih, od kardiovaskularnih do problema s koljenima', kaže nutricionistica Matilda Sindičić.

No, zdrava dječja prehrana u mnogim školama nije moguća jer kuhinje jednostavno nemaju. 'U trgovinama opet kupuju što im se nudi i previše slatkiša i to nije dobro', kaže ravnatelj zadarske Osnovne škole Petra Preradovića Milan Marasović.

Promjene na tanjurima slijede u rujnu. Uz više zelenog i zdravog. No, zdravi plodovi neće biti zamjena za uobičajene školske obroke. Oni bi trebali poslužiti kao dopuna školskoj prehrani, ali i kao dobra edukacija.

Naime, Hrvatska zauzima neslavno četvrto mjesto po pretilosti, a nismo uzorni niti kada je riječ o konzumiranju zdravih namirnica. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 270 kilograma voća po osobi na godinu, a Hrvati pojedu tek od 50 do 60 kilograma, što je pet puta manje.

Zato će primjena zdravog života itekako biti dobrodošla.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook