Loša vijest iz banaka: Vraća se "crna lista dužnika", doznajte tko sve može završiti na ovom popisu

Riječ je o registru koji je Hrvatska udruga banaka pokrenula 2004., u svibnju prošle godine stavila izvan snage zbog usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji, a sada ga, prema nepotvrđenim najavama, kani uspostaviti sredinom iduće godine, piše Jutarnji list.

Pročitajte i ovo Reagirao i HNB Banke udaraju na građane visokim naknadama, ministar poručuje: "Nema potrebe za tim iznosima" Milijunski prihodi Znate li koje naknade plaćate bankama? Ima ih čak 800: "Iskoristili su inflaciju"

Službenu potvrdu vraćanja na scenu Registra obveza po kreditima jučer nije bilo moguće dobiti ni u Hrvatskoj udruzi banaka, ni u najvećim poslovnim bankama koje su među osnivačima tvrtke HROK koja je upravljala istoimenim registrom do privremene obustave, a sada bi to ponovo trebala činiti. Ipak, dio banaka koje je Jutarnji list kontaktirao podržao je povratak HROK-a u punu uporabu.

Stav Erste banke je da bi dugoročno gledano, iako dosad nismo primijetili negativne trendove u procjeni kreditnog rizika, pronalazak optimalnog rješenja za nastavak rada HROK-a u punom opsegu, bio u interesu svih uključenih strana na tržištu, poručili su iz Erste banke.

Registar obveza po kreditima je sadržavao podatke o prekoračenjima po tekućem računu, kreditima, kreditnima karticama, leasingu i drugim obvezama prema bankama i drugim pružateljima financijskih usluga.

Na osnovi podataka iz registra, HROK bi sačinio kreditno izvješće o građaninu, ako je za to klijent banke dao suglasnost. Izvješće se moglo zatražiti u HROK-u i u svih 20 banaka i štedionica koje su osnovale tvrtku za vođenje registra.

Glavni kriteriji dužnika da bi ga se stavilo na crnu listu su dospjeli dug veći od 750 kuna i(li) kašnjenje plaćanja duga od 61 dan ili dulje od toga. Među podacima koje banke razmjenjuju o klijentu na crnoj listi su i eventualna prodaja njegovih potraživanja, tužbe podnesene protiv njega, ukupno stanje dospjelog, ali i nedospjelog duga. S druge strane, u kreditna izvješća dužnika ne ulaze podaci o njegovoj eventualnoj štednji u bankama.