Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš ustvrdila je danas kako se u Zagrebu gradi 'malo i oprezno' te da treba učiti na pozitivnim i negativnim posljedicama gradnje dvaju nebodera u proteklih deset godina - Hoto-tornja u Savskoj i Eurotowera u Lučićevoj ulici.
Digitalna legalizacija
Nova šansa za tisuće bespravnih graditelja: Počinje predaja zahtjeva, donosimo proceduru korak po korak
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA
Još jedna skupina građana od početka svibnja može se voziti besplatno zagrebačkim javnim prijevozom
Traje epidemija
Kaos na još jednom luksuznom kruzeru: Više od 100 putnika i članova posade pokosio opasni virus
>> Reflektirajuće svjetlo s nebodera topi vozila!
Bilo bi dobro sagledati promjene koje su donijela ta dva nebodera, pozitivne i negativne posljedice i na tim iskustvima vidjeti što i kako dalje, rekla je Mrak-Taritaš otvarajući poslovno-stručni simpozij 'Zagrebački neboderi' na kojem se okupilo više od 200 arhitekata, građevinara, investitora, gradskih i državnih dužnosnika, odvjetnika i ostalih sudionika u projektima razvoja komercijalnih nekretnina.
Ministrica je temu otvorila s nekoliko pitanja i pravila koja bi trebalo razmotriti kada je riječ o gradnji nebodera - treba li graditi stanove iznad osmog kata i penthouse te što neboder znači za sliku grada i njegovo planiranje, kao i za gospodarsku sliku zemlje.
Osim Hoto business towera i Eurotowera, nakon Domovinskog rata u Zagrebu su izgrađeni još i Zagrebtower i Almeria. Sve do 2006. Zagrepčanka je bila najviši neboder u Hrvatskoj, kada ju je nadvisio Eurotower sa svojih 97 metara. Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured na najvišem katu, a Eurotower je nadvisuje samo mašinerijom i ukrasnim vršnim staklom.
Pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek ocijenio je važnim da neboder nije vezan za jednu ulicu nego za cijelo naselje i napomenuo da u Zagrebu ima 246 zgrada viših od devet katova.
'Prema Generalnom urbanističkom planu (GUP) Grada Zagreba obveza nam je izraditi studiju poželjnog rasporeda objekata viših od devet etaža i njihovog odnosa prema slici grada', rekao je Fanjek podsjetivši da su u tijeku treće izmjene GUP-a iz 2007. U Gradskom zavodu su otvoreni za primanje inicijativa, kaže Fanjek napominjući da tema nebodera, koji mogu doseći najviše 100 metara, nije nikad bila glavna tema GUP-a.
O pravilima gradnje nebodera govorio je i profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu Marijan Hržić koji je i sam projektirao dva nebodera: Cibonin toranj koji je, kao jedan od simbola Zagreba, stavljen na poštansku marku, te Eurotower.
Na simpoziju, koji se održava u Svjetskom tjednu zelene gradnje od 16. do 20. rujna, bilo je riječi i o održivoj i zelenoj gradnji u projektima razvoja nebodera, ovojnicama zagrebačkih nebodera i primijenjenim niskoenergetskim rješenjima klimatizacije u neboderima. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook