Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na simpoziju 'Zagrebački neboderi' ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš kazala je da treba učiti na pozitivnim i negativnim posljedicama gradnje Hoto tornja i Eurotowera.


Ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš ustvrdila je danas kako se u Zagrebu gradi 'malo i oprezno' te da treba učiti na pozitivnim i negativnim posljedicama gradnje dvaju nebodera u proteklih deset godina - Hoto-tornja u Savskoj i Eurotowera u Lučićevoj ulici.

>> Reflektirajuće svjetlo s nebodera topi vozila!

Vezani članci Anka Mrak Taritaš Kandidatkinja Anka Mrak-Taritaš: ''Zelene površine su blago Zagreba i na njima se nema što graditi'' Anka Mrak Taritaš Anka Mrak Taritaš kandidira se za gradonačelnicu Zagreba: "Građani znaju tko sam. Procjenjujem da je moj životni i radni put pokazao da mogu biti dobra gradonačelnica"

Bilo bi dobro sagledati promjene koje su donijela ta dva nebodera, pozitivne i negativne posljedice i na tim iskustvima vidjeti što i kako dalje, rekla je Mrak-Taritaš otvarajući poslovno-stručni simpozij 'Zagrebački neboderi' na kojem se okupilo više od 200 arhitekata, građevinara, investitora, gradskih i državnih dužnosnika, odvjetnika i ostalih sudionika u projektima razvoja komercijalnih nekretnina.

Ministrica je temu otvorila s nekoliko pitanja i pravila koja bi trebalo razmotriti kada je riječ o gradnji nebodera - treba li graditi stanove iznad osmog kata i penthouse te što neboder znači za sliku grada i njegovo planiranje, kao i za gospodarsku sliku zemlje.

Osim Hoto business towera i Eurotowera, nakon Domovinskog rata u Zagrebu su izgrađeni još i Zagrebtower i Almeria. Sve do 2006. Zagrepčanka je bila najviši neboder u Hrvatskoj, kada ju je nadvisio Eurotower sa svojih 97 metara. Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured na najvišem katu, a Eurotower je nadvisuje samo mašinerijom i ukrasnim vršnim staklom.

Pročelnik Gradskog zavoda za prostorno uređenje Ivica Fanjek ocijenio je važnim da neboder nije vezan za jednu ulicu nego za cijelo naselje i napomenuo da u Zagrebu ima 246 zgrada viših od devet katova.

'Prema Generalnom urbanističkom planu (GUP) Grada Zagreba obveza nam je izraditi studiju poželjnog rasporeda objekata viših od devet etaža i njihovog odnosa prema slici grada', rekao je Fanjek podsjetivši da su u tijeku treće izmjene GUP-a iz 2007. U Gradskom zavodu su otvoreni za primanje inicijativa, kaže Fanjek napominjući da tema nebodera, koji mogu doseći najviše 100 metara, nije nikad bila glavna tema GUP-a.

O pravilima gradnje nebodera govorio je i profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu Marijan Hržić koji je i sam projektirao dva nebodera: Cibonin toranj koji je, kao jedan od simbola Zagreba, stavljen na poštansku marku, te Eurotower.

Na simpoziju, koji se održava u Svjetskom tjednu zelene gradnje od 16. do 20. rujna, bilo je riječi i o održivoj i zelenoj gradnji u projektima razvoja nebodera, ovojnicama zagrebačkih nebodera i primijenjenim niskoenergetskim rješenjima klimatizacije u neboderima. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook