Dubrovnik je imao preko 5 tisuća stanovnika, a oko 3.000 stanovnika grada i okolice poginulo je u naletu kotrljajućih stijena koje su se strovalile sa Srđa.


U srijedu uoči Uskrsa, 6. travnja 1667., većina dubrovačke vlastele okupila se ispred Kneževa dvora kako bi dočekala kneza dok je izlazio s mise. Bilo je jutro, između 8 i 9 sati, kada se iznenada osjetilo snažno podrhtavanje tla.

Vezani članci Vesna Škare Ožbolt Škare Ožbolt nezadovoljna brzinom obnove, oštro po Tomaševiću: "Predizborni prioriteti novoga gradonačelnika se bitno razlikuju od njegovih prvih poteza iz fotelje" Faisal bin Qassim Al-Thani Dubrovnikom prošetao moćnik koji je izgradio carstvo od 2 milijarde dolara, a 15.000 umjetnina čuva u muzeju

Sa Srđa se počelo kotrljati kamenje te su se otvorile široke pukotine koje su gutale skromnije kućice u predgrađu. Bunari su ostali bez vode, more se potpuno povuklo iz luke, a plima se vraćala i povlačila nekoliko puta.

U svom tom metežu, došlo je i do požara koji se brzo širio, jer su kuće uglavnom bile izgrađene od drveta. Da bi situacija bila još gora, Grad je ostao i bez vlasti koja bi njime upravljala.

Poginulo je oko 3.000 stanovnika grada i okolice, a nastali požar uništio je neprocjenjivo materijalno i kulturno blago što je nastajalo tijekom više stoljeća. Knez je prilikom potresa poginuo u kapeli, a od 7 članova malog vijeća, 4 je poginulo u potresu.

Digitalni studio NOVENA iz Zagreba, povodom obilježavanja godišnjice potresa, izdradio je video animaciju potresa kroz 3D tehniku u čemu su im pomogli stručnjaci Dubrovačkog muzeja.