Ponajprije, proces Brdo-Brijuni je jedini institucionalni unutar kojeg se može brzo sazvati sastanak ljudi iz Hrvatske i naravno, zemalja u okruženju kako bi američki potpredsjednik došao u Zagreb i označio povratak američke diplomacije u regiju, koja je taj fokus od regije odmakla nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine.
Što se Hrvatske tiče, potpredsjednik Biden prije svega dolazi potvrditi strateško partnerstvo s Hrvatskom. Od Hrvatske se puno očekuje u ovim ozbiljnim vremenima. Jedna od tema će dakako biti BiH, država, koja je zastala tu negdje u nekom vakuumu i koja kao takva predstavlja sve veći i politički i sigurnosni problem u srcu Europe.
Plan EU za BiH koji je išao na prijedlo njemačke i britanske diplomacije, a prihvatila ga je gospođa Federica Mogherini, definitivno je propao. BiH ne može biti građanska država, ona može biti država samo triju konstitutivnih i ravnopravnih naroda i jednako tako, hrvatska diplomacija, i hrvatska predsjednica i hrvatski premijer se već dugo zalažu upravo za taj koncept.
Samo jedan incident mogao bi uništiti hrvatski turizam koji čini oko 20 posto BDP-a
U suprotnom, BIH ovakva kakva je, po konceptu kojeg je predložila EU, u njoj se definitivno jačaju određene separatističke snage u Republici Srpskoj, a unutar Federacije, jača i taj jedan, kako je rekla međunarodna krizna skupina svojedobno, islamistički tango, koji ide sve brže i brže i koji bi u kontekstu ovog vremena mogao postati vrlo ozbiljan sigurnosni problem i za Hrvatsku i za Europu.
Na Pantovčaku ističu da je stabilno susjedstvo presudno za nacionalnu sigurnost Hrvatske jer bi samo jedan incident mogao uništiti hrvatski turizam, koji čini oko 20 posto BDP-a. No, kako regija može i mora odgovoriti na činjenicu da su terorističke prijetnje stigle u susjedstvo?
To je definitivno točna tvrdnja koja dolazi iz izvora u Uredu Predsjednice. Sjetimo se da samo naš narod u BiH nije samo naše ustavno i političko pitanje, već je i naše sigurnosno i geopolitičko sigurnosno pitanje. On nam čuva leđa na tankoj granici u zaleđu od Splita do Prevlake.
Balkan kao cilj
Što se tiče ostatka regije, odnosno zemalja u okruženju, bit će naravno jako puno govora o tome. Balkan nije bio nikad i nikome kroz povijest strateški cilj, već samo taktički cilj. Evidentno je da se od rata u Ukrajini ovdje na ovim prostorima prelamaju interesi zapadnih sila i Rusije.
Crna Gora će sigurno biti tema Crna Gora, koja bi trebala dobiti pozivnicu za NATO savez. Znamo da su ondje bili neredi, znamo da su mišljenja što se tiče stupanja u NATO jako podjeljena i suprotstavljena.
Makedonijan s tisućama izbjeglica pred vratima, koja vrije, njoj je dovoljna "šibica" da se zapali uz svu političku nestabilnost u toj zemlji.
Odnosi Srbije i Kosova, koji su u vječitom nesuglasju, Kosovo koje nažalost postaje sve manje sekularno, sve će to biti teme u jednom prostoru u srcu Europe, koji je ostao još euroatlantski neintegriran i u kojem su ulozi jako, jako veliki. Od Hrvatske se u tom smislu, kao članice EU i NATO-a jako puno očekuje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
