Ponajprije, proces Brdo-Brijuni je jedini institucionalni unutar kojeg se može brzo sazvati sastanak ljudi iz Hrvatske i naravno, zemalja u okruženju kako bi američki potpredsjednik došao u Zagreb i označio povratak američke diplomacije u regiju, koja je taj fokus od regije odmakla nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine.
eksploziv kod plinovoda
Sve je bilo namješteno? Mađarski stručnjaci tjednima upozoravali na "insceniranu operaciju" uoči presudnih izbora
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
Josip Štimac
Stručnjak o dramatičnoj potrazi za pilotom: "To je vrlo frustrirajuća situacija, no jedna stvar mu daje motivaciju"
Što se Hrvatske tiče, potpredsjednik Biden prije svega dolazi potvrditi strateško partnerstvo s Hrvatskom. Od Hrvatske se puno očekuje u ovim ozbiljnim vremenima. Jedna od tema će dakako biti BiH, država, koja je zastala tu negdje u nekom vakuumu i koja kao takva predstavlja sve veći i politički i sigurnosni problem u srcu Europe.
Plan EU za BiH koji je išao na prijedlo njemačke i britanske diplomacije, a prihvatila ga je gospođa Federica Mogherini, definitivno je propao. BiH ne može biti građanska država, ona može biti država samo triju konstitutivnih i ravnopravnih naroda i jednako tako, hrvatska diplomacija, i hrvatska predsjednica i hrvatski premijer se već dugo zalažu upravo za taj koncept.
Samo jedan incident mogao bi uništiti hrvatski turizam koji čini oko 20 posto BDP-a
U suprotnom, BIH ovakva kakva je, po konceptu kojeg je predložila EU, u njoj se definitivno jačaju određene separatističke snage u Republici Srpskoj, a unutar Federacije, jača i taj jedan, kako je rekla međunarodna krizna skupina svojedobno, islamistički tango, koji ide sve brže i brže i koji bi u kontekstu ovog vremena mogao postati vrlo ozbiljan sigurnosni problem i za Hrvatsku i za Europu.
Na Pantovčaku ističu da je stabilno susjedstvo presudno za nacionalnu sigurnost Hrvatske jer bi samo jedan incident mogao uništiti hrvatski turizam, koji čini oko 20 posto BDP-a. No, kako regija može i mora odgovoriti na činjenicu da su terorističke prijetnje stigle u susjedstvo?
To je definitivno točna tvrdnja koja dolazi iz izvora u Uredu Predsjednice. Sjetimo se da samo naš narod u BiH nije samo naše ustavno i političko pitanje, već je i naše sigurnosno i geopolitičko sigurnosno pitanje. On nam čuva leđa na tankoj granici u zaleđu od Splita do Prevlake.
Balkan kao cilj
Što se tiče ostatka regije, odnosno zemalja u okruženju, bit će naravno jako puno govora o tome. Balkan nije bio nikad i nikome kroz povijest strateški cilj, već samo taktički cilj. Evidentno je da se od rata u Ukrajini ovdje na ovim prostorima prelamaju interesi zapadnih sila i Rusije.
Crna Gora će sigurno biti tema Crna Gora, koja bi trebala dobiti pozivnicu za NATO savez. Znamo da su ondje bili neredi, znamo da su mišljenja što se tiče stupanja u NATO jako podjeljena i suprotstavljena.
Makedonijan s tisućama izbjeglica pred vratima, koja vrije, njoj je dovoljna "šibica" da se zapali uz svu političku nestabilnost u toj zemlji.
Odnosi Srbije i Kosova, koji su u vječitom nesuglasju, Kosovo koje nažalost postaje sve manje sekularno, sve će to biti teme u jednom prostoru u srcu Europe, koji je ostao još euroatlantski neintegriran i u kojem su ulozi jako, jako veliki. Od Hrvatske se u tom smislu, kao članice EU i NATO-a jako puno očekuje.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook