Drugi čovjek SAD-a, Joe Biden, sudjelovat na sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju. Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkako je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.
Na sastanku će uz sve predsjednike zemalja u regiji biti i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te austrijski predsjednik Heinz Fischer.
Veliki američki povratak
S Pantovčaka su najavili da se radi o strateškom sastanku koji bi hrvatsko susjedstvo trebao približiti Zapadu i velikom povratku Sjedinjenih Država na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995.
"SAD se vraća za stol. Problemi u regiji predugo traju i ne želimo nestabilno susjedstvo", rekao je prošli tjedan izvor blizak hrvatskoj predsjednici.
"Svjestan izazova pred jugoistočnom Europom, Washington želi pridonijeti da se neki od tih gordijskih čvorova riješi", dodao je.
OD DANAS U ZAGREBU Zavareni šahtovi, snajperisti na krovovima i specijalci na glavnim raskrižjima
Izbjeglička kriza koja pogađa Europu zasjenila je druge probleme u hrvatskom susjedstvu - unutarnje sukobe u Crnoj Gori oko pristupanja NATO-u, neriješene odnose Srbije i Kosova te islamizaciju tradicionalno sekularnih Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Albaniji.
Na Pantovčaku ističu da je stabilno susjedstvo presudno za nacionalnu sigurnost Hrvatske, jer bi samo jedan incident mogao uništiti hrvatski turizam koji čini oko 20 posto BDP-a. Smatraju i da bi Hrvatska, u kojoj muslimani čine dva posto stanovništva mogla postati model njihove uspješne integracije u europska društva.
Godine 2008. u Zagrebu je boravio tadašnji američki predsjednik George Bush, a 2012. Hrvatsku je posjetila ondašnja državna tajnica Hillary Clinton. Nakon što jugoistok Europe godinama nije bio u fokusu vanjske politike SAD-a i posjećivali su ga niži američki dužnosnici, Grabar-Kitarović želi ponovno zainteresirati Sjedinjene Države za regiju u kojoj se preklapaju utjecaji tri 'imperija': zapadnog (EU), pravoslavnog (Rusija) i islamskog (Turska).
Bidenov dolazak na Pantovčaku tumače i kao potvrdu da je Zagreb glavni partner Washingtona na jugoistoku, ali i na sjeverozapadu Europe, odnosno regiji Baltik-Jadran-Crno more.
Ta nova vanjskopolitička orijentacija, koju je inaugurirala Grabar-Kitarović, osnažuje poziciju Hrvatske u EU i omogućuje da "s većom težinom" pomogne susjedima na putu u EU i NATO, smatraju na Pantovčaku.
"Naš strateški interes je osovina Baltik-Jadran, ali nećemo zaboraviti jugoistočnu Europe gdje ćemo igrati važnu ulogu. Ako niste jaki u EU, ne možete pomoći ni regiji", istaknuo je izvor blizak predsjednici.
Moralna obaveza RH i Slovenije da pomognu JI Europi
Proces Brdo-Brijuni potaknule su Slovenija i Hrvatska s ambicijom da se kroz reforme i približavanje EU-u promoviraju regionalna suradnja i rješavanje otvorenih pitanja i tako pridonese stabilizaciji prilika u jugoistočnoj Europi.
Upravo su to, daljnja stabilizacija te regije i podrška reformama u zemljama koje žele u EU i NATO, očekivanja od zagrebačkog skupa, naglasili predsjednica Grabar-Kitarović i njezin slovenski kolega Borut Pahor na radnom sastanku u nedjelju u Ljubljani.
Summit dolazi "u pravo vrijeme", a nazočnost američkog potpredsjednika govori o nastojanju SAD-a da se više nego do sada uključi u raspravu o sigurnosnim pitanjima i rizicima u jugoistočnoj Europi, istaknula je Grabar-Kitarović, dodavši da se Hrvatska i Slovenija osjećaju moralno obveznima da sadašnji trenutak iskoriste za jaku potporu reformskim procesima u zemljama regije koje ih vode u euroatlantske organizacije.
Zagrebački summit bit će ujedno i prilika za raspravu o sigurnosnim izazovima, terorističkim prijetnjama i radikalizaciji, te prilika da se ponovo iskaže odlučnost i protivljenje takvim pojavama, kazala je Grabar-Kitarović.
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov slovenski kolega Borut Pahor pokrenuli su 2013. inicijativu godišnjeg okupljanja predsjednika država jugoistočne Europe s počasnim gostom iz jedne od vodećih zemalja Unije.
Dijalog u tom formatu počeo je u Zagrebu 1. srpnja 2013., na dan kada je Hrvatska ušla u EU, a nastavljen je u srpnju iste godine na Brdu kod Kranja skupnim sastankom s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je gošća summita u Dubrovniku 2014., a predsjednik Austrije Heinz Fischer sastanka na vrhu 2015. u crnogorskom ljetovalištu Budvi. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
