Cjelokupna kriza izazvana pandemijom koronavirusa ostavila je velike posljedice na građane Europske unije. Za mnoge je prvobitna reakcija Europske unije bila spora i neadekvatna, što je dovelo do gubljenja povjerenja građana te samih članica u institucije Europske unije.

Galerija


Upravo o tome te o budućim koracima Europske unije raspravljalo se danas na videokonferenciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, kao svojevrsna uvertira raspravi o stanju Unije koja će održati 16. rujna na plenarnoj sjednici Europskog Parlamenta.

Na konferenciji su sudjelovali hrvatski eurozastupnici Tonino Picula i Karlo Ressler te Philipp Schulmeister, voditelj Odjela za praćenje javnog mnijenja u Parlamentu. Upravo je potonji iznio zanimljive podatke istraživanja javnog mnijenja svih građana EU, ali i mišljenja naših građana.

Na početku krize podrška građana prema nacionalnim vladama bila je velika, pa je u Hrvatskoj primjerice čak 60% ljudi bilo zadovoljno njihovim radom. No njihova je potpora postepeno padala kada se pokazalo da pandemija ne pokazuje znakove zaustavljanja unatoč brojnim mjerama i restrikcijama. I dok je potpora nacionalnim vladama varirala kroz mjesece, pojedini građani Europske unije pokazali su nezadovoljstvo radom njenih institucija. Istraživanje se provodilo u periodu od 4. mjeseca pa sve do drugog vala zaraze koji je za pojedine članice počeo već u 6. mjesecu.

Najnezadovoljniji s radom Europske Unije u koronakrizi su Talijani

Najnezadovoljniji njenim radom bili su građani južnog djela Europske unije poput Italije gdje je svega 32% ljudi bilo zadovoljno europskim mjerama, a slijede ih Austrijanci s 37% i Grci s 38% te Španjolci s 41%.

''U lipnju se 59% ispitanika izjasnilo da je za EU. Od toga je 38% bilo za EU, ali ne i za način na koji sada funkcionira. Još 22% ispitanika bilo je prilično skeptično prema EU-u, ali su se izjasnili da bi se mogli predomisliti ako se provede značajna reforma", rekao je na konferenciji Philipp Schulmeister.

S obzirom na to kako su hrvatski građani najviše iskusili smanjenje plaća kao posljedicu krize, Schulmeister je rekao da hrvatski ispitanici smatraju kako bi se proračun Europske unije više trebao fokusirati u na zapošljavanje, socijalna pitanja i gospodarski oporavak. Upravo zbog toga čak 65% hrvatskih ispitanika smatra da bi se trebao povećati proračun Europske unije kako bi se uspješnije mogla nositi s posljedicama pandemije.

Gospodarske posljedice nisu jednake za sve članice

Ono što se ispostavilo kao veliki problem jest što gospodarske posljedice nisu bile niti će biti jednake za sve članice, sektore i generacije. Upravo je to područje kojim se EU treba baviti kako bi se smanjio sraz između onih koji su najviše pogođeni krizom i onih koji su najmanje.

''Neki su sektori ekonomije pretrpjeli puno veće štete zbog pandemije, poput turizma koji je važan dio hrvatskog gospodarstva, ali i njemu bliski sektori poput vinarstva i proizvodnje hrane, za koje sam i ranije tražio izdašnu pomoć“, rekao je Picula.

''Nakon zdravstvenog i gospodarskog šoka pred Europom je još uvijek neizvjestan ostatak godine. Nalazimo se na prekretnici. Potrebna je konkretna solidarnost prema najpogođenijima i digitalna transformacija kako bi oporavak bio zaista uspješan i za nove generacije“, kazao je eurozastupnik Karlo Ressler.

''Kada smo krajem prošle godine gledali na nadolazeće hrvatsko predsjedanje EU činilo se kako će BREXIT biti najveći izazov pred nama. Nažalost, spora inicijalna reakcija EU na pandemiju, kao i neki jednostrani potezi država članica doveli su u pitanje međusobno povjerenje članica, ali i građana u institucije. Ipak dogovorom o mehanizmima financijske pomoći i boljom koordinacijom u suzbijanju epidemije kroz nešto solidarniju instituciju medicinske pomoći, izbjegnuta je veća šteta“, kazao je eurozastupnik Tonino Picula.

Kako bi pomogla svojim građanima Europska unija radi na dugogodišnjem proračunu i Planu oporavka. Na taj način bi primjerice Hrvatska imala na raspolaganju 23 milijarde eura što bi doprinijelo jačanju hrvatskog financijskog okvira.

''Parlament želi osnažiti višegodišnji proračun u području zdravstva, obrazovanja, programa usmjerenih na zaštitu vanjske granice. Jedini pravi način na koji će se politički prioriteti o kojima ćemo čuti u govoru o stanju Unije i raspravljati na plenarnoj sjednici pretvoriti u konkretne politike koje imaju učinka na poljoprivrednike, poslodavce, radnike u Hrvatskoj i EU-u je upravo dugogodišnji proračun", zaključio je Karlo Ressler.