Kriznim porezom koji je uveden 1. kolovoza 2009. godina i koji prestaje važiti 1.studenog, država je prikupila 2,945 milijardi kuna. Taj novac, rečeno nam je iz Ministarstva financija, prihod je državnog proračuna 2009 godine. Iz resornog ministarstva nisu specificirali za koju točno stavku proračuna je otišao novac prikupljen kriznim porezom već su samo naznačili da je novac stavka proračuna.
Pročitajte i ovo
Prva stavka 'harača' čija je stopa bila 2 posto, za plaće i mirovine u iznosu od 3 do 6 tisuća kuna, ukinuta je 1. srpnja ove godine. Drugi dio kriznog poreza, koji je zahvaćao plaće i mirovine iznad 6000 kuna, prestaje vrijediti 1. studenog. 'Plaće koje budu isplaćene nakon 31. listopada 2010. neće se više oporezivati posebnim porezom na plaće, mirovine i druge primitke', kažu iz Ministarstva financija.
>> Od sutra se ukida stopa kriznog poreza od 2 posto!
>> Kosor: Ako ću moći, ukinut ću krizni porez od 3 do 6 tisuća kuna
Krizni porez je u RH uveden iz političkih razloga, iz nužde i iz očaja, tvrdi ekonomski analitičar Slavko Kulić. Objašnjava kako bi krizni proračun imao smisla isključivo ako je uveden zbog posebnog društvenog interesa, odnosno da je razlog uvođenja taj da narod samostalno pomaže u otklanjanju društvene nesreće.
'Činjenica da 2,945 milijardi kuna uzetih od kriznog poreza odlazi u stavku proračuna nema smisla. To pokazuje okolnosti u kojima je netko drugi pokrao društvo, a mi plaćamo to što je otuđeno', ističe Kulić. Objašnjava kako upravo iz toga razloga nije specificirano u koju stavku proračuna tak novac odlazi, zašto se njime otklanjala posljedica već puno prije proizvedenih troškova.
Ekonomski analitičar Guste Santini kaže da je od početka uvođenja kriznog poreza bilo jasno da od njega imamo samo štetu. 'Nikada nisam prihvatio krizni porez već sam naglašavao da se oporezivanje može uvesti ako postoji porezni kapacitet. Ako vama treba 5000 kuna da preživite, to znači da porezni kapacitet postoji iznad te sume', naglašava.
'Hitno povećati neoporezivi dio'
Tek će se naredne godine znati točne stvake za koje je otišao novac prikupljen kriznim porezom, kaže Branimir Lokin Kaže kako je porez po svojoj definiciji obveza poreznih korisnika da bez prava proturječna i ona kao takva ulazi u stavku proračuna. 'Držim da je prvi korak svake porezne referme dramatično povećavanje neoporezivog dijela, i ja se zalažem da to bude makar 3600 kuna, a ne 1800, kao što je sada', dodaje Santini.
Novac prikupljen kriznim porezom bio je namijenjen za krizne potrebe i u tu je svrhu i potrošen, objašnjava ekonomski analitičar Branimir Lokin. 'Stavke u proračunu određuju se prema potrebama. Tek kada su bude radio izvještaj za sljedeću godinu, biti će poznato u koju je točno svrhu otišao novac prikupljen kriznim porezom', objašnjava.
Naglašava da je veliki propust kriznog poreza činjenica da nitko nije vodio računa o prihodovnoj strani. 'Harač je u jednom trenutku napravio vakum i odigrao novu ulogu', objašnjava Lokin i dodaje kako smo na temelju tog novca mogli dobiti nove kredite.
