Sljedeće godine hrvatsko će gospodarstvo rasti manje nego ove godine - procjena je ekonomskog analitičara Splitske banke Zdeslava Šantića.


Očekuje da će rasti cijene, standard građana malo će se poboljšati, no neće doći do znatnijeg otvaranja novih radnih mjesta. Ističe kako će oporavak ekonomije ugroziti i neizvjesnost oko sastavljanja vlade jer se dugo neće donijeti proračun te neće biti novih investicija.

Vezani članci Potrošnja u Hrvatskoj - 1 Kao da nema koronakrize: Hrvati troše nemilice, osobna potrošnja porasla za čak pet milijardi kuna Boris Vujčić, guverner HNB-a Hrvatskoj u godini epidemije predviđen najveći gospodarski rast od neovisnosti: ''Ljudi su optimistični. Bolja je i situacija na tržištu rada''

Turizam, izvoz i EU fondovi vući će gospodarstvo i iduće godine, ali ne dovoljno. Ekonomski analitičar splitske banke Zdeslav Šantić očekuje usporavanje gospodarskog rasta na 0,5 posto. 'Ne treba očekivati niti značajnija poboljšanja na tržištu rada odnosno možemo očekivati da će primjerice stopa nezaposlenosti ostati na razini kao što je bila ove godine', kaže Šantić.

Otvaranja novih radnih mjesta za vozače neće biti, kažu u prijevozničkom sektoru koji jako ovisi o domaćoj ekonomiji. Nisu konkurentni pa im radnici još i bježe u Njemačku. 'Promet neće rasti jer nema rasta industrijske proizvodnje. Oni koji su preživjeli, preživjeli su zato što su se preorijentirali na rad u inozemstvu a oni koji su se orijentirali na hrvatsku teško žive i pitanje da li će uopće preživjeti', kaže Zvonimir Šćurec iz Udruge poslodavaca prometa.

Cijene će rasti, očekuje analitičar Šantić, ali ne i plaće. Javnom sektoru bi se mogle i smanjiti ako bude potrebnih rezova. 'Možemo očekivati da će se standard hrvatskih građana pomalo popravljati međutim za dostizanje standarda iz pretkrizne 2008. godine će trebati još jedno određeno vremensko razdoblje', smatra Šantić.

Svijetla točka i sljedeće godine ostaje turizam gdje i nakon sezone ima posla.

S druge strane neizvjesna politička situacija ugrožava oporavak, smatra Šantić. Ne donosi se proračun, ne pokreću se nove investicije. U isto vrijeme očekuje rast javnog duga preko 300 milijardi kuna i jači pritisak EU komisije da se smanji proračunski minus za 3 milijarde kuna.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook