Vlada je predstavila prijedlog proračuna za sljedeću godinu prema kojemu bi deficit skočio na 17,5 milijardi kuna. Poslodavci, sindikati i oporba redom su kritizirali prijedlog, a kritike stižu i od analitičara.


Prihodi državnog proračuna za 2014. godinu planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna, istaknuto je današnjoj sjednici Vlade koja je utvrdila prijedlog proračuna za iduću godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu.

Prijedlog proračuna za 2014. temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto. Manjak državnog proračuna u 2014. bit će 5 posto, a dodaju li se tome izvanproračunski korisnici i lokalna država, manjak opće države u 2014. iznosio bi 5,5 posto BDP-a.

>> Linić: U 20 godina iz rada 'potjerano' 500.000 ljudi

Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila i prijedlog rebalansa proračuna za 2013. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,9 milijardi kuna, na 110,2 milijardi kuna, a rashodi rastu za 3,2 milijardi kuna, na 126,8 milijardi kuna.

Tako je i deficit uvećan za 6 milijardi kuna, na 16,3 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 4,8 posto. Vlada je smanjila i projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini na 0,2 posto.

Linić: iduća godina bit će test za Vladu

Iduća će godina biti test za Vladu jer će njezina efikasnost u provedbi najavljenih reformskih mjera za smanjenje deficita i javnog duga značiti veće povjerenje Europske komisije prilikom odlučivanja o smjeru preporuka iz procedure prekomjernog deficita, rekao je ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, na kojoj je predstavljen prijedlog državnog proračuna za 2014. godinu.

BDP bi, prema Vladinim projekcijama, iduće godine trebao rasti za 1,3 posto, a Linić je najveći doprinos rastu 'najavio' od investicija.

Planirani prihodi za 2014. rastu prema 2013. za oko 3 milijarde kuna, uslijed očekivanog rasta BDP-a, ali i povećanja međustope PDV-a s 10 na 13 posto, viših trošarina na duhan, očekivanih učinaka fiskalizacije, jače naplate dugova, ali i povlačenja dobiti iz državnih poduzeća.

Na rashodnoj strani proračuna najveće povećanje čine uplate u proračun Europske unije, rashodi vezani uz sufinanciranje projekata iz EU fondova te kamate na otplatu duga, što ukupno iznosi gotovo 6 milijardi kuna. No, prijedlogom proračuna u 2014. predviđa se rast rashoda za 3,7 milijardi kuna, što znači da će planirane mjere za smanjenje deficita u idućoj godini omogućiti 2,2 do 2,3 milijarde kuna ušteda, istaknuo je Linić.

Prijedlog proračuna za 2014. podrazumijeva nulti učinak rasta mirovina po osnovi indeksacije, odnosno indeksaciju samo mirovina iz rada te 10-postotno smanjenje 'povlaštenih' mirovina viših od 5.000 kuna, što bi trebalo ukloniti učinak indeksacije radničkih mirovina, rekao je Linić.

Ministar financija je istaknuo i da će 2014. biti treća godina u kojoj će plaće koje se isplaćuju iz proračuna nominalno padati. Vlada gotovo više ni nema prostora za smanjivanje rashoda smanjenjem plaća, materijalnih troškova i subvencija, kazao je Linić. Ni u idućoj godini neće biti isplata božićnica i regresa korisnicima proračuna.

Poslodavci: nema jasnih mjera za gospodarski oporavak

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je kako u predloženom proračunu za 2014. i projekcijama za 2015. i 2016. nema jasnih mjera za gospodarski oporavak i rast te kako se u najboljem slučaju s ovakvim proračunskim projekcijama može očekivati gospodarska stagnacija.

'HUP u predloženom proračunu za 2014. godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu ne vidi jasan i definiran plan mjera za gospodarski oporavak i rast bez kojeg nema ni smanjivanja proračunskog deficita ni boljeg života građana', navodi se iz HUP-a te ističe i kako iz tog razloga HUP ne vidi što će stvoriti i ovakav mali rast koji se planira.

'Iz ovakvog plana može se zaključiti da nema plana i političke odluke za ozbiljne i temeljite promjene i reforme jer smo sigurni da bi ozbiljne promjene i reforme u sljedeće dvije-tri godine stvorile veći i ozbiljniji rast od ovoga koji planira Vlada', navode iz HUP-a.

'Strukturne reforme HUP iz predloženog proračuna ne može prepoznati, već samo kratkoročne efekte koji će biti dugoročno loši za gospodarstvo', kažu iz HUP-a te apeliraju na puno snažnije i dublje reforme.

Sindikati: Kontinuitet Vladine pogrešne politike

Iz prijedloga proračuna vidi se da Vlada ne kani mijenjati dosadašnju politiku pa će se sve što se dogodilo u ovoj godini - slabije punjenje proračuna, povećanje deficita i porast nezaposlenosti, nastaviti i iduće godine, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Zalaže se za zaokret u gospodarskoj politici, a najbolja mjera za smanjenje deficita je povećanje potrošnje koje će osigurati bolje punjenje proračuna.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević smatra da je novi proračun nastavak 'već viđenog' u protekle dvije godine, što može dovesti samo do poražavajućih rezultata - daljnjeg gubitka radnih mjesta i pada životnog standarda. Jedino rješenje vidi u usmjeravanju deficita u izvozno orijentiranu proizvodnju.

Tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za ekonomska pitanja Boris Feis smatra da je projicirana stopa rasta od 1,3 posto BDP-a preoptimistična. Istodobno, tako niska stopa rasta neće poboljšati stanje u gorućem hrvatskom problemu - nezaposlenosti koja je već na stopi od 20 posto.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić kaže kako Vlada nema puno manevarskog prostora oko deficita jer nema rasta proizvodnje, a niti prostora za smanjenje rashoda, osim da reže plaće javnim službama i mirovine za 40 posto kako bi provela fiskalnu konsolidaciju, no to bi bila katastrofa.

Analitičari: Preoptimistične prognoze koje se neće ostvariti

Ekonomski stručnjak Damir Novotny ocijenio je komentirajući prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. te projekcijama gospodarskog rasta kako je riječ o vrlo skromnim prognozama koje se nažalost neće ostvariti ako se ne dogodi neka radikalna promjena u fiskalnoj politici.

Fiskalna politika bi morala napraviti veliki zaokret prema reformama što se iz ovih projekcija proračuna ne vidi, kazao je Novotny.

Po njegovoj ocjeni ne vide se nikakvi radikalniji zaokreti u fiskalnoj politici, osobito ne u strukturi proračunske potrošnje. Rast se ne može dogoditi sam po sebi, već mora biti vezan s promjenama u fiskalnoj politici kako bi privatni sektor dobio više prostora za investicije, ističe Novotny.

Redovna profesorica na katedri financija zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov ocjenjuje kako je problem svake godine isti, deficit i javni dug planiraju se uz preoptimistične prognoze rasta BDP-a, a kako je stvarni rast manji od planiranog, jasno da se povećava teret deficita i javnog duga i više nego što je planirano.

Smatra da je smanjenje javnih rashoda stoga neizbježno, ali i promjene zakonskog okvira koji podržava brojne visoke javne rashode.

Povećanjem PDV-a djelomično se može korigirati neravnoteža javnih prihoda i rashoda, no to najviše pogađa siromašna kućanstva i kućanstva s niskim dohotkom. Ivanov smatra da stoga treba ozbiljno razmišljati o uvođenju poreza na bogatstvo (kao razlike imovine i obveza kućanstva iznad određene granice), što bi pravednije raspodijelilo teret ekonomske krize i visokih javnih davanja. Dodatno povećanju javnih prihoda može pridonijeti privatizacija brojne neaktivne državne imovine.

Deficiti predviđeni za iduću godinu nisu iznenadili jer su uglavnom ostali na razini fiskalnih smjernica Vlade, predstavljenih prije nešto više od mjesec dana, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

'Što se proračunskih rashoda tiče, uglavnom je zadržan status quo, nema značajnijih ušteda u odnosu na smjernice Vlade. Prihodi su, pak, temeljeni na i dalje optimističnim procjenama Vlade o rastu gospodarstva u idućoj godini. Rizici da se ostvare takvi prihodi ostaju, no ipak nisu preveliki', kaže Kovač.

'Proračun za iduću godinu planiran je na optimističnim projekcijama rasta pa postoji rizik da se ponovni scenarij kao s ovogodišnjim rebalansom proračuna jer bi mogla podbaciti prihodna strana proračuna. Uz to, postoji i mogućnost da rashodi budu veći nego što se planira', kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook