Taj se bankovni rizik nakon godina optimizma vratio u Istočnu Europu. Kako? Već godinama je u regiji prisutan trend rasta kreditne aktivnosti u odnosu na privrednu aktivnost realnog sektora. Laički rečeno, svi su dizali kredite, a istovremeno je gospodarstvo zaostajalo.
Pročitajte i ovo
'Banka majka koja ima nekoliko tih svojih kćeri, te kćeri ne određuju filozofiju majke, nego majka oktroira ponašanje svojim kćerkama jer nestanak kćerke ne ugrožava majku . E to sad znači da nekakva banka iz Milana, recimo koja ima banku u Hrvatskoj ona može voditi politiku kratkoročnu, dugoročnu, može ići na smanjenje na povećanje kamatnih stopa itd. jer ona je marginalna, ona ne određuje filozofiju poslovanja', kaže ekonomski stručnjak Guste Santini.
Kod nas 90 posto banaka u stranom vlasništvu
Ovo pitanje pogotovo se tiče Hrvatske u kojoj je preko 90 posto banaka u stranom vlasništvu. One su u startu razdvojile realno gospodarstvo od financijske industrije. Potrošački krediti, naravno! Krediti za poticanje novog investicijskog ciklusa, možda. Santini tvrdi da je i interventni fond
jedan od pokazatelja da se nastoji zadržati banke na tržištu, jer on nije ništa drugo nego garancija bankama koje su nanjušile rizik.
'Je li iskorišten kreditni potencijal hrvatskog tržišta? Uglavnom je, uglavnom je. Svaka kriza je i kreditna kriza . Nema u
povijesti krize koja nije imala i svoju kreditnu komponentu.
To se najbolje vidi po ovoj nelikvidnosti. Ova nelikvidnost u suštini je izraz realne inflacije', objašnjava Santini. 1994. godine od 100 kuna iznosa kredita, 15 kuna išlo je
stanovništvu, 80 gospodarstvu, a oko 5 kuna državi. 2006.-te, a podatci su slični i danas, udio kredita stanovništva se utrostručio. Tako na 100 kuna kredita, 51 kuna ide na stanovništvo, 5 kuna i dalje državi, a udio namijenjen gospodarstvu se prepolovio.
'Nema opasnosti za povlačenje banaka'
'Ne vidimo nikakvih naznaka niti opasnosti da se te banke povuku. Mislim da su one ovdje etablirane, da dobro posluju odnosno najbolje što mogu u odnosu na situaciju u gospodarstvu', kaže Davor Holjevac, viceguverner HNB. 'To je široko europski problem, koji nije samo problem regije , naša
regija još uvijek ima veći potencijal rasta što pokazuju sva predviđanja, nego zemlje zapadne Europe', objašnjava Zoran Bohaček, direktor Hrvatska udruga banaka.
Hipotetska situacija: što bi se dogodilo da se s tržišta povuče samo jedna banka? 'Što to znači za sam recimo tečaj? Za što? Ne znam, uopće. Ne vidim uopće smisla razmatrati taj scenarij kakve to ima veze s tečajem Hrvatske. Sve strane banke koje posluju u Hrvatskoj su hrvatske banke , nije
bitno tko je vlasnik, posluju po hrvatskim zakonima', izjavio je Zoran Bohaček.
Kreditno tržište-zona prihvatljivog rizika
Druga bitna stvar je dojam koji se stvara. Naime, Sanitni tvrdi da, nakon što se banka povuče ona nudi svoj dio tržišta nekome drugome. No, zašto bi kupac želio nešto što ne želi niti prodavatelj? Po definiciji banka je institucija koja se profesionalno bavi kreditiranjem. A, ako je zemlja u
krizi kao npr. Hrvatska, onda je jasno da nema rasta kreditnih aranžmana. Država se, s druge strane, uvijek može zaduživati vani. Treba li Hrvatskoj onda nacionalna komercijalna banka koja bi pratila realno gospodarstvo?
'Pa recimo u tom kontekstu da bi se banke mogle povući iz regije. To je potpuno nevjerojatan kontekst. Uopće nebitno je tko je vlasnik banke. banka može biti dobra i loša. Je li mala, velika, strana ili domaća to je potpuno nebitno', objašnjava Zoran Bohaček, direktor Hrvatska udruga banaka.
Kreditno tržište nije ništa drugo nego zona prihvatljivog rizika. A o kakvom riziku pričamo ako se dug stanovništva u zadnjih 15 godina utrostručio a proizvodnja stala? Novac po koji država odlazi u inozemstvo nije usmjeren na gospodarstvo, već na servisiranje vanjskog duga. Da , itekako smo rizično tržište! Naravno, u pitanju je još uvijek hipotetska situacija, o kojoj je našim bankarima bespredmetno raspravljati. No svaki
ozbiljan čovjek u svoje planiranje uvrsti varijablu rizika , odnosno vjerojatnosti prilično ozbiljne stvari koja bi se mogla dogoditi.
Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.
