Početkom prošlog stoljeća prevladali su ekonomisti koji su tvrdili da je tržište i tržišno gospodarstvo lijek za sve bolesti jer poput nevidljive ruke stalno kontrolira sve elemente potrebne za napredak pojedinca i naroda. Uloga država je bila svedena na minimum i ograničena posebnim zakonskim rješenjima. U tom vremenu industrijalizacije Amerika je uživala visoke stope rasta temeljene na jeftinom kapitalu.
Pročitajte i ovo
No, ubrzo je došlo od velikih zaduženja, tako da su i najmanji poremećaji učinili velike gospodarske divove vrlo ranjivima.
Na Crni utorak 29. listopada 1929. godine vrijendost dionica na Wall Stretu je pala za 12,8 posto čime je službeno označen početak Velike depresije. Do 1933. godine više od 9 tisuća banaka je bankrotiralo i izgubljeno je tadašnjih 140 milijardi dolara depozita.
Masovna optuštanja radnika su povećala stopu nezaposlenosti na nezapamćenih 25 posto i problem otvaranja novih radnih mjesta nije riješen sve do početka Drugog svjetskog rata. Središnja banka tada nije intervenirala injekcijama svježeg kapitala jer je između ostalog to ograničvao zakonom.
Vlada je u svrhu zaštite domaće proizvodnje donijela protekcionistički zakon s povećanjem carinskih stopa od 25 na 50 posto ali istim mjerama su odgovorile i druge države pa se američki izvoz prepolovio što je potaklo još veću krizu.
Što se dogodilo 2008. godine?
Od 1995. godine Amerika je ponovo imala pristup kapitalu s vrlo niskim kamatnim stopama što je dovelo do ogromnog rasta tržišta nekretnina. Hipotekrani krediti su se pretvarali u vrijendosnice za trgovanje na burzi. Zarade su bile dobre i potražanja za hipotekarnim kreditima je rasla, pa su banke počele odobravati kredite bez depozita i s promjenjivim kamatnim stopama. Kad je istekao rok niskih kamatnih stopa i građani nisu mogli otplaćivati kredite, aktivirane su hipoteke i 2008. godine dolazi do velikog poremećaja na tržištu nekretnina i vrijednosnica.
Banke su do sada otpisale više od 500 milijardi dolara gubitaka, a odjeci krize se osjećaju baš kao i u vrijeme Velike depresije u svim dijelovima svijeta. Bankrotirale su tri od pet velikih investicijskih banaka na Wall Stretu a brojne hipotekarne agencije su zatvorile vrata.
Početkom tjedna, vrijednost dionica na Wall Stretu je pala za 4,5 posto čime je izgubljeno 700 milijardi dolara. Od početka ove godine bez posla je ostalo više od 600 000 radnika pa je stopa nezaposlenosti u Americi porasla na 6,1 posto.
Guverner Središnje banke Ben Bernanke je doktorirao na Velikoj depresiji, te je poznat kao veliki kritičar tadašnje Središnje banke tvrdeći da je morala osigurati svježi kapital kako bi se ublažila depresija.
Zbog toga je današnja Vlada intervenirala u spašavanju nekih banaka i to s više od 400 milijardi dolara nadajući se da će zaustaviti slom američkog financijskog sustava. U uspjeh još uvijek nitko nije sto posto siguran!
