'Ne dirajte više u plaće jer bez njih nema ništa'

Time se nastavlja sumorno razdoblje krize i recesije koja je sa sobom donijela i brzopotezne (dijelom i nepopularne) reakcije Vlade poput rebalansa proračuna i uvođenja 'harača', koji je označio novi udar na građane i kojim tako, barem za sada, upravo građani spašavaju državu. A daljnjim padom BDP-a to bi moglo biti sve teže jer će biti manje za sve. Izlasku iz recesije, zapravo, ne nazire se kraj, sindikati prijete brojkom od 100 tisuća ljudi na ulicama, seljaci su već dvaput 'priprijetili', a kritike Vladi redovito stižu, što je i normalno, iz oporbenih redova. Danas se oglasio predsjednik HNS-a Radimir Čačić te je najprije kritizirao reakciju premijerke Jadranke Kosor na izviješće Svjetske banke, ustvrdivši kako je ona karijeru izgradila na promicanju parazitskog modela, nerada i života na tuđi račun te da je često znala široko zagrabiti u sektor rada ne bi li platila nerad pa mu nije jasno otkud sada istrčava s idejom o njezi kulture rada.

Pročitajte i ovo komentar ivana odrčića Iza impresivnih brojki kriju se slabosti, a uzdrmani gospodarski motori Europe utjecat će i na Hrvatsku SJEDNICA VLADE Plenković sasuo paljbu po SDP-u: "Postali su demagoško-populistička nakupina"

>> I bez novih poreza Slovenija financijski napreduje

'Prijeti nam novi krizni porez'

Bez potrošnje nema proizvodnje, stoga je bitno da se plaće i mirovine više ne diraju, smatra Kalogjera Čačić je ponovno kritizirao Vladinu gospodarsku politiku, a kao argumente uzeo je izvješće Svjetske banke te pad BDP-a u drugom tromjesečju od 6,3 posto, koji je, kako smatra, logična posljedica te politike. Čačić pritom ne smatra da je riječ o usporavanju u odnosu na raniji pad od 6,7 posto jer je, kako kaže, baza za izračun pada u drugom kvartalu bila već snažno umanjeno gospodarstvo u prvom kvartalu. Stoga predviđa kako nas čeka uvođenje još jednog kriznog poreza od 4 posto, ukoliko Vlada ne smanji razinu proračuna za 2010. godinu za osam do deset milijardi kuna.

Nema proizvodnje bez potrošnje

Iako nije želio biti 'zloguki prorok' i predviđati što nas čeka, ekonomist Dražen Kalogjera također nam je potvrdio kako sigurno možemo očekivati nove probleme ukoliko se nastavi u dosadašnjem smjeru. Mjesta za poboljšanje, tvrdi, ima. Kao i mnogi drugi, prvenstveno građani, i on se slaže da je uvođenje kriznog poreza bila pogrešna mjera jer pridonosi smanjenju potrošnje. Jedan od ključnih poteza Vlade trebao bi biti upravo da više ne dira u primanja građana. 'Nema proizvodnje bez potrošnje i zato se nikako ne smije ići u daljnje rezanje plaća i mirovina', kaže Kalogjera te naglašava kako je pritom nužno i u realne okvire svesti i socijalna davanja.

Potrebne i druge mjere

No, Kalogjera upozorava kako ništa od toga neće biti dovoljno ako se ne poduzmu i druge mjere, prvenstveno s područja monetarne i fiskalne politike te smanjenja proračunskih troškova. 'Svu neracionalnu državnu potrošnju treba srezati i poreze smanjiti, a nikako dizati, kako bi se olakšalo poduzetnicima koji uspijevaju solidno poslovati i u ovim uvjetima, da uzmu još jači zamah'. Pritom Kalogjera tvrdi kako u Hrvatskoj posluje dovoljan broj većih i manjih poduzeća i tvrtki koje imaju perspektivu, ukoliko im država omogući uvjete da budu konkurentniji. Kalogjera se također zauzima i za fleksibilan tečaj, no stabilnost tečaja kune jedan je od osnovnih temelja politike HNB-a.

Nelikvidnost više pravni nego ekonomski problem

Na kraju Kalogjera navodi kako bi i pravosuđe trebalo dati svoj obol. 'Nitko nikome ne plaća, a nelikvidnost je više pravni nego ekonomski problem. Nije normalno da netko ne podmiruje svoje obveze vjerovnicima i nastavlja normalno poslovati. Toga u uređenim državama nema', smatra Kalogjera.