Dotrajale automobilske gume u sasvim novoj upotrebi

Stručnjaci s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s još 16 partnera iz 8 zemalja, provode opsežna eksperimentalna istraživanja kako bi dokazali da se sve komponente otpadnih guma mogu koristiti u betonskoj industriji. Istraživanja se provode u sklopu europskog projekta Innovative reuse of all tyre components in concrete - Anagennisi, čiji je voditelj prof. Kypros Pilakoutas sa Sveučilišta u Sheffieldu. Projekt je sufinanciran iz Sedmog okvirnog programa Europske Unije, a vrijedan je 4,5 milijuna eura. Uz Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsku i regiju predstavljaju industrijski partneri – tvrtke Arkada, Werkos, Dulex i GumiImpex - GRP te tvrtka Gradmont - Gradačac iz Bosne i Hercegovine.

Primjena reciklirane gume u betonu

Pročitajte i ovo Vučić oduševljen Srbi bijesni, Trumpov zet u Beogradu želi graditi luksuzne nebodere: "To je van pameti graditi na tom mjestu" Nezadovoljni europskom politikom Prosvjednici blokirali centar Bruxellesa: Europski birokrati gnjev poljoprivrednika mogu vidjeti, čuti, ali i namirisati

Zanimljivo je naglasiti da bi primjena reciklirane gume u betonu u budućnosti mogla omogućiti zgradama i drugim konstrukcijama deformacije u iznosu od 10 posto njihove ukupne duljine – 50 puta više nego u slučaju konstrukcija građenih od običnog betona.

Projekt ANAGENNISI započeo je 1. siječnja 2014 i traje 42 mjeseca. U projekt je uključeno 17 partnera iz ukupno 8 europskih zemalja, a vrijedan je 4,5 milijuna eura.

Reciklirana čelična vlakna, napravljena od visokokvalitetnog čelika, u kombinaciji s industrijskim čeličnim vlaknima doprinose povećanju čvrstoće betona na savijanje uz smanjenu upotrebu prirodnih materijala i smanjenu potrebu za energijom i do 97%. Radi se o vlaknima manjeg promjera zbog čega su djelotvorna pri kontroli pukotina na mikro razini.

Godinu dana tražili tko će zbrinuti 258 kamionskih guma izvučenih iz mora

Treća komponenta, tekstilna vlakna koriste se u automobilskim gumama kao ojačanje. Zbog svojih geometrijskih karakteristika, ali i materijala od koji su izrađena, pogodna su za kontrolu pukotina uslijed skupljanja betona, posebno u ranim fazama sazrijevanja. Dosadašnja istraživanja, u sklopu projekta Anagennisi, pokazuju da ova vlakna imaju pozitivan utjecaj na ponašanje betona tijekom izloženosti visokim temperaturama, a što se izražava smanjenom pojavom eksplozivnog odlamanja.

Seizmički otporne građevine

Tijekom projekta cilj je razviti inovativne betonske proizvode za gradnju seizmički otpornih građevina, proizvode za smanjenje vibracija, ležajeve za mostove, predgotovljene elemente mikroarmirane s recikliranim vlaknima i mlazne betone s tekstilnim vlaknima. U sklopu projekta dosad je izvedeno jedno demonstracijsko polje u Gradačcu, BiH.

Industrijski pod tvornice predgotovljenih elemenata izveden je hibridnim mikroarmiranim betonom s industrijskim i recikliranim čeličnim vlaknima, na temelju saznanja iz dugogodišnjih istraživanja provedenih na Zavodu za materijale Građevinskog fakulteta u Zagrebu i iskustva industrijskog partnera za izvođenje industrijskih podova Dulex. 

U planu je izvedba i drugih demonstracijskih projekata u nekoliko europskih zemalja (ploče na tvrdoj podlozi, predgotovljeni elementi razne namjene, mlazni betoni za stabilizaciju pokosa, sanaciju i izvedbu tunelskih obloga, visoko deformabilni konstrukcijski elementi za mostove i sl), a sve s ciljem da se projektanti, investitori i izvođači uvjere u prednosti korištenja razvijenih novih proizvoda.

Godišnje na području EU nastane 3,5 milijuna tona otpadnih guma

Godišnje na području zemalja članica Europske unije nastane gotovo 3,5 milijuna tona otpadnih guma. Mehaničkom reciklažom otpadnih guma nastaje oko 80% gume, 15% čeličnih i 5% tekstilnih vlakna. Od čega se samo pet posto recikliranih otpadnih guma koristi za potrebe u građevinarstvu premda su mogućnosti mnogo veće. Trenutačno se većina otpadnih guma na području Europe koristi u energetske svrhe – spaljuju se, unatoč činjenici da je za proizvodnju novih guma potrebno 3-5 puta više energije nego što se dobije njihovim spaljivanjem, a upitan je i učinak na okoliš.

Profesor Kypros Pilakoutas sa Sveučilišta u Sheffieldu, koordinator projekta Anagennisi, smatra: “Spaljivanje tako vrijednog materijala nije rješenje za zbrinjavanje otpadnih guma, stoga će se tijekom projekta pokazati kako produkti reciklaže automobilskih guma mogu naći novu primjenu. Nadamo se da će se skoro donijeti odluke i poduzeti određeni koraci u ograničavanju spaljivanja otpadnih materijala samo na materijale koji se ne mogu ponovno upotrijebiti.“

Projekt Anagennisi predstavlja primjer uspješnog i ravnopravnog sudjelovanja hrvatske znanstvene zajednice i industrijskih partnera u projektima sufinanciranim iz EU fondova. Dodatne informacije o projektu možete pronaći na http://www.anagennisi.org .
 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook