Veleposlanici država članica EU-a nisu u srijedu u Bruxellesu uspjeli postići suglasnost o putu Srbije prema članstvu u Uniji, prenosi Euronews.
Osam od 27 država članica usprotivilo se na sastanku otvaranju novoga kruga pristupnih pregovora sa Srbijom, potvrdila su za Euronews tri diplomatska izvora iz EU-a.
Države članice koje se protive otvaranju klastera 3, koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast, jesu Nizozemska, Švedska, Finska, Belgija, Estonija, Litva, Bugarska i Hrvatska.
Tri države članice koje su manje protiv, ali i dalje nisu uvjerene, jesu Danska, Luksemburg i Latvija.
Među opće podupiratelje pristupanja Srbije EU-u spada Francuska kao ključni politički akter.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prethodno je izjavio da EU uz sebe treba "snažnu i demokratsku Srbiju".
Države koje pružaju potporu zabrinute su zbog rizika od dodatnog udaljavanja te zemlje zapadnog Balkana te zbog toga što se time ne nagrađuju njezini pokušaji reformi.
Dvostruki standardi
Srbija je službeno podnijela zahtjev za članstvo u EU-u 2009. godine, a službeni status kandidatkinje za članstvo u EU-u dodijeljen joj je 2012. godine. Tijekom tog razdoblja otvorena su 22 poglavlja, a dva su privremeno zatvorena.
Za otvaranje i zatvaranje bilo kojega pregovaračkog klastera, odnosno tematskih skupina pravnih i političkih područja, potrebna je jednoglasna potpora svih 27 država članica EU-a.
Bivša premijerka Srbije Ana Brnabić oštro je odbacila tvrdnje da je njezina zemlja proruska, izjavivši za Euronews da Srbija podupire Ukrajinu od početka ruske invazije punog opsega te je osudila, kako je ustvrdila, "dvostruke standarde" u pristupanju EU-u.
Glasnogovornik Europske komisije izjavio je u ponedjeljak za Euronews da je dokument, u kojem se objašnjava zašto izvršna vlast EU-a smatra da "nedavni koraci" koje su poduzele srbijanske vlasti opravdavaju otvaranje klastera 3, tog dana podijeljen državama članicama EU-a.
Srbija je provela značajne elemente obveza koje je preuzela kako bi odgovorila na zabrinutost država članica, uključujući stavljanje izvan snage kontroverznih izmjena pravosudnih zakona, uz napredak u području slobode medija, izbornog okvira te suradnje s EU-om u vanjskoj i sigurnosnoj politici, navodi se u dokumentu u koji je Euronews imao uvid.
Iako se Srbija još nije uskladila sa sankcijama EU-a protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, Komisija je istaknula da Beograd surađuje s blokom u borbi protiv izbjegavanja sankcija, pruža značajnu potporu Ukrajini te da je intenzivirao političke kontakte na visokoj razini s Kijevom.
U dokumentu se također priznaje da je posao Srbije daleko od završenog, uz napomenu da je "i dalje potreban daljnji rad" na reformi pravosuđa i tužiteljstva. Sastanak u srijedu sazvan je kako bi se utvrdilo dijele li glavni gradovi država članica tu ocjenu.
Pozitivni pomaci
Europski diplomat, koji je za Euronews govorio pod uvjetom anonimnosti, izjavio je da je opće protivljenje osam država članica usmjereno na "problematična" pitanja vladavine prava u Srbiji i "neusklađenost sa sankcijama".
Drugi je rekao da se nekoliko država članica složilo s pozitivnom ocjenom Komisije, navodeći da je Srbija "ispunila" ili je "na dobrom putu" da ispuni kriterije za napredak prema klasteru 3.
Više visokih dužnosnika EU-a javno je podržalo otvaranje klastera 3, osobito nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u lipnju povukao kontroverzne zakonske izmjene na području pravosuđa nakon što je Venecijanska komisija preporučila promjene.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos jedna je od najviših europskih dužnosnica koje pružaju potporu Srbiji.
"U svjetlu nedavnih, nekih pozitivnih pomaka, Komisija je obnovila svoju preporuku Vijeću za otvaranje klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom", rekla je Kos u utorak tijekom rasprave o pristupanju Srbije u Europskom parlamentu u Strasbourgu. "Komisija će također nastaviti poticati daljnji reformski napredak za dobrobit svih građana Srbije i cijeloga društva."
