U ovoj godini procjenjuje da će doći do usporavanja gospodarskog rasta na 2,5 posto (sa 5,6 posto 2007.), da će inflacija u prosincu ove u odnosu na isti mjesec lani pasti na 4 posto, a prosječna godišnja stopa inflacije biti oko 6,2 posto.
Pročitajte i ovo
U središnjoj banci procjenjuju i da će u 2009. biti vrlo teško ostvariti bilo kakav realan rast izvoza roba i usluga, da bi uvoz mogao pasti za 5 posto, te da će deficit tekućeg računa platne bilance, koji je u ovoj godini povećan na 11 posto, u idućoj biti oko 9 posto BDP.a.
U 2009. kaže guverner očekuje se mali, ali ipak rast, no, on će bitno ovisiti i o situaciji na financijskim tržištima u inozemstvu.
'Ako bi se situacija u inozemstvu zaoštrila, ako se skroman rast zaduženja u inozemstvu ne bi ostvario, u tom slučaju HNB je spremna na dodatnu politiku kreiranja domaće likvidnosti', poručio je Rohatinski.
Svjetska financijska kriza za sada se samo fragmentarno odrazila na nas, ali svojim prelijevanjem na realni sektor bitno će determinirati kretanja u 2009. godini, kaže guverner.
Ocijenio je uz ostalo da u financijskoj sferi dolazi do 'kopernikanskog obrata', nakon razdoblja intenzivnog priljeva kapitala i niske cijene, sada je kapitala manje i problem više nije kako ograničiti priljev već kako održati postojeću razinu.
Rast ukupnih kredita (unutarnjeg i vanjskog zaduženja), procjenjuje Rohatinski, u 2009. mogao bi biti prepolovljen, sa oko 16 posto u ovoj na oko 8 posto u idućoj godini.
To će, održi li se inflacija na razini do 3,5 posto, biti sasvim dovoljno da se spriječi recesija i da krediti budu više u funkciji gospodarstva, smatra guverner.
Najavio je da će HNB i dalje braniti stabilnost tečaja te da je u tom smislu središnja banka spremna angažirati i dio svojih deviznih rezervi.
Hrvatskoj ne treba aranžman s MMF-om
Uz odgovornu politiku u zemlji, uz pretpostavku da neće doći do kreditnog sloma u sferi zaduživanja u inozemstvu, za sada potrebe za stand by aranžmanom ne vidimo, kazao je Rohatinski.
Napominje da će za financiranje deficita tekućeg računa platne bilance vjerojatno biti potrebno i odgovarajuće smanjenje deviznih rezervi središnje banke, a bude li to eventualno više od planiranog moglo bi imati negativne implikacije na kreditni rejting Hrvatske u inozemstvu i povjerenje štediša.
'Ako bi nastavno na to pritisci bili takvi da bi zahtijevali i veći pad deviznih rezervi od onih koje ocjenjujemo održivim, HNB bi sugerirao Vladi da se obrati MMF-u i ostalim financijskim institucijama', kazao je Rohatinski.
