BMW Z1 proslavio 25. rođendan

Bio je to pravi evolucijski korak kada je BMW prvi put predstavio Z1 novinarima u talijanskom gradu Punta Ala u jesen 1988. godine, njegov izravan predak, ili prethodnik ako želite, bio je parkiran u unutarnjem parkirnom prostoru hotela. Radilo se o BMW 507 modelu s kraja 50-ih godina prošlog stoljeća kada je BMW posljednji put u modelskoj ponudi imao sportski dvosjed.

Pročitajte i ovo Nakon više od 30 godina stiže nam novi Audi Sport Quattro Dobar stari Land Cruiser zategnuo bore

Vremenski razmak do predstavljanja Z1 čini se još većim od puke brojke od tridesetak godina koliko je prošlo između dva modela kada se u obzir uzme avangardni dizajn i tehnološka rješenja koja su bila daleko ispred svog vremena. Neke od najrevolucionarnijih ideja uvedene s Z1 modelom i dan danas su jednako jedinstvene kao što su bile te 1988. godine.

Sve je počelo s vrlo odvažnom idejom. Upravni odbor BMW-a dosjetio se da bi mogli osnovati svojevrstan trust mozgova koji bi u zasebnom odjelu tvrtke bio potpuno izoliran i neovisan od ostalih razvojnih odjela. Njihova je zamisao bila da izuzetno kompetentnim inženjerima, tehničarima i dizajnerima u BMW-u daju slobodu da rade na svojim projektima i da najbolje kreativne koncepte sami pretoče u stvarnost.

Početkom 1985. godine ta se ideja pokazala vrlo plodonosnom. Niti pet minuta vožnje od sjedišta tvrtke osnovana je vrlo posvećena tehnološka tvrtka koja je od tada postala pravi uzor tvrtkama diljem svijeta. Naravno, radi se o BMW Technik GmbH, koja je u internim krugovima BMW-a poznata samo kao ZT. Šest mjeseci nakon osnutka tim od 60 ljudi dostavio je upravo ono čemu su se svi nadali: konkretne koncepte osmišljene s ciljem da proizvodnji automobila daju novi žar, novi poriv, a sve to u sklopu pilot projekta za primjenu novih materijala, korištenja drugačijih tipova struktura vozila i skraćivanja vremena za razvoj. Nije im trebalo dugo vremena da osmisle i službeno ime: Z1.

Upravni odbor BMW-a dao je projektu zeleno svjetlo a nešto manje od godine dana kasnije imali su nešto više od skica i modela za vidjeti, prvi cestovni prototip već je bio spreman za testiranja. 1. kolovoza 1986. godine, BMW je javno objavio: ''BMW Technik AG završio je svoj prvi proizvod, BMW Z1, konceptnu studiju koja je stvorena na osnovu specifikacija koje se temelje na dugogodišnjoj tradiciji BMW-a dok istovremeno obuhvaćaju buduće zahtjeve mobilnosti.''

BMW će zauvijek pamtiti Frankfurt Motor Show 1987. godine. Naime, tada su predstavili prvi V12, prvu limuzinu serije 3, prvi Z Roadster. Kada je auto salon službeno otvorio vrata novinarima i posjetiteljima 11. rujna, svi su se sjatili na BMW-ov štand da bi vidjeli tu jedinstvenu kolekciju prvih takvih automobila koji su danas dio automobilističke povijesti: 750i model pod poklopcem je imao njemački prvi post-ratni V12 motor koji je tada i službeno predstavljen svijetu, kao što je bila i prva limuzina serije 3 koja je pak otvorila put ka posve novom tipu automobila, te naravno, avangardni Z1, prvi BMW-ov roadster u 30 godina.

Dok je toliko puno kupaca očajnički pokušavalo biti među prvima koji će naručiti Z1, njemački auto časopis odlučio je iskušati svoju sreći i pokušati kupiti Reed Green izložak ravno sa sajma. Međutim, unatoč tomu što su ponudili 150.000 njemačkih maraka, BMW tim ostao je nepokolebljiv: to jednostavno nije bio moguće obzirom da je taj Z1 bio jedan od tek deset testnih vozila od kojih su svi još uvijek bili prijeko potrebni. Osim toga, Z1 je još uvijek trebao proći homologaciju.

I tako je krenula igra strpljenja koja je trajala cijelih godinu dana, obzirom da je Z1 u proizvodnju krenuo tek u jesen 1988. godine. Planirana cijena bila je 80.000 njemačkih maraka. U međuvremenu, potencijalni kupci mogli su utjehu tražiti jedino u brošuri s naslovom ''Za čistu strast vožnje: BMW Z1 High-Tech Roadster.'' U listopadu 1988. godine na tržištu se i službeno pojavio Z1.

Z1 je doista bio potpuno drugačiji od temelja. Samostojeća monocoque konstrukcija izrađena od zasebnih čeličnih ploha bila je sama kralježnica automobila. Nakon što su svi zasebni dijelovi zavareni, cijeli okvir je bio galvaniziran u posebnoj kupki. Ne samo da je to osiguravalo neprimjetnu zaštitu od hrđe za monocoque konstrukciju već je i dodatno učvrstilo sam okvir: premaz od cinka tako je djelovao poput ljepila koje je spajalo i podupiralo razne elemente, posebice oko šavova panela i zglobova. Krajnji učinak bio je veći torzijski otpor monocoque konstrukcije za oko 25 posto.

Drugi neobičan podatak vezano za karoseriju Z1 bila je podnica automobila koja je bila spojena s okvirom i djelomično zakovana za isti, a najvažnije, bila je izrađena od plastike. U suradnji sa stručnajcima iz MBB – koji sada tvori dio EADS-a – inženjeri koji su radili na Z1 razvili su materijal koji je karakterizirala kombinacija male mase i velike nosivosti, otporna na koroziju, sigurna u slučaju sudara i koja je proizvodila uglađene konture. Rješenje je ležalo u kombinaciji kompozitnih vlakana spojenih u sendvič. Konačna struktura od dva sloja smole ojačane fiberglasom s poliuretanskom pjenom između slojeva koristila se za izradu podnice koja je težila tek 15 kg.

Gledajući izvana Z1 je imao sve znakove sofisticiranog ali ipak konvencionalnog roadstera, s čime bi se mogli provući da nije imao vertikalna klizna vrata. Ta vrata su se električki uvlačila u bočne pragove omogućavajući vozaču i suvozaču da se (sporije) voze čak i s otvorenim vratima ako baš žele, što je nešto što nikada poslije više nismo vidjeli.

Mehanizam za vrata i bočne prozore pokretala su dva elektromotora i nazubljeni remen. Motori su imali i posebnu funkciju koja je omogućavala da se vrata i prozori otvaraju ili zatvaraju i ručno ako zatreba. Ne bi li izbjegli preveliku masu samih vrata, sve električne i mehaničke komponente bile su ugrađene u karoseriju automobila. Dupla mehanička brava za vrata sprječavala je da vrata lupkaju i proizvode neugodan zvuk. Bočni prozori su se naravno mogli spuštati i podizati neovisno o vratima a nakon što bi se vrata otvorila i ponovno zatvorila, prozori su se automatski vraćali u početni položaj.

Nisko gravitacijsko središte i širok stav bili su garancija fantastičnog voznog iskustva. Pogonski sklop i šasija Z1 uvelike su preneseni sa serije 3. Pod poklopcem motora marljivo je radio klasičan BMW redni šestak koji je dostavljao 170 KS iz zapremnine od 2.5 litara. Z1 je postizao maksimalnu brzinu od 225 km/h te je do stotke od 'mrtvog' starta ubrzavao za nešto ispod 8 sekundi.

BMW Z1 opisivali su kao automobil koji pruža ''vrhunsko vozno zadovoljstvo'' te je hvaljen kao ''automobil za prave vozače.'' Kao što su novinari i posjetitelji službene prezentacije i sami primijetili, ni nešto lošije ceste nisu bile nikakav veliki izazov za šasiju niti su uzrokovale bilo kakvu primjetnu torzijsku nepravilnost.

''Za vozača Z1 roadstera, ono što čini ovaj kompaktni automobil toliko privlačnim nisu samo puke performanse,'' rekao je jedan poznati novinar i dodao: ''već je to način na koji se ovaj najnerazuminiji BMW model ikada ponaša na cesti. Okretan poput go-karta s trenutačnim odazivom gasa a zavoje prolazi kao da je na tračnicama. Vozaču paše kao po mjeri krojeno odijelo i toliko je zabavan za vožnju! Osjećaji koji se bude dodatno su pojačani činjenicom da gotovo kao da sjedite na otvorenom zraku, ovo je kao motocikl na četiri kotača.'' Konačna presuda bila je sljedeća: ''Ovo je jedan od najuzbudljivijih automobila koje smo ikada testirali i to je čista istina!'' rekli su novinari. Jedan drugi časopis objavio je sljedeći komentar: ''Ovo je najposebniji BMW od dana Isette s jednim vratima i ulaskom između prednjih kotača.''

Cijena Z1 do tada se već popela na 83.000 njemačkih maraka što ni na koji način nije odvuklo potencijalne kupce. BMW je nakon službene prezentacije zaprimio već 4.000 narudžbi što je značilo da je Z1 bio rasprodan do kraja 1990. godine. Kada su se prvi proizvodni primjerci otkotrljali s proizvodne trake početkom 1989. godine prodajni ugovori koji su bili spremni za pošiljku već su se oglašavali u novinama za čak 20.000 maraka.

Nakon proizvodne serije od oko 8.000 BMW Z1 modela, proizvodnja je zaustavljena u lipnju 1991. godine. Kompaktni roadster vratio je život u dio BMW-ovog portfelja koji je i danas izuzetno popularan: sportski dvosjedi sa slovom Z u nazivniku. Mali broj automobila koji su se proizveli, jedinstven dizajn automobila i izuzetno vozno zadovoljstvo i uzbuđenje osigurali su Z1 mjesto u povijesti modernih klasika BMW-ove povijesti.

Nakon 25 godina ovi automobili i dalje izgledaju futuristički i još uvijek ih se može vidjeti po ulicama. Za nas je BMW Z1 definitivno remek-djelo auto industrije!
 

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.