Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Već više od dvije godine kupci u slovenskim trgovinama bezuspješno traže prije popularnu marmeladu od marelica ili jabuka na koje su tako navikli da se teško privikavaju na


europsku direktivu po kojoj je marmelada može biti samo od limuna, naranči ili mandarina, dok se od ostalog voća radi isključivo "namaz" ili "džem".

"Prema direktivi o džemovima 2001/113/ES marmelada je proizvod koji osim i vode sadrži citruse, a sve što je napravljeno od drugog voća je namaz ili džem", objašnjenje je ljubljanskog "Dela" zašto su marmelade 2004. tajanstveno nastale iz slovenskih trgovina, a sve je više džemova i namaza koji se isto tako kao marmelada mogu namazati na kruh i palačinke ili njima puniti krafne.

Slovenci su ranije smatrali da je "marmelada" slovenska, a "džem" bosanska riječ (budući da sadržava dž kojega nema u slovenskoj abecedi), ali je zapravo prva riječ portugalskog, a druga engleskog izvora, pa je razočarenje nestankom marmelada sa polica u Mercatoru i drugim domaćim trgovinama još i veća.

Marmeladu su najprije od zrelih dunja pravili portugalci koji to
voće zovu "marmelo", dok su "jam" izmislile engleske domaćice koje su "zgnječeno" (jammed) voće kuhale s vodom i šećerom i nemaju veze sa Slovenijom, Bosnom ili drugim državama na području bivše Jugoslavije, pojašnjava "Delo".