Bivši šef HPB-a i njegov suradnik oslobođeni za odobravanje nezakonitih kredita medijskim kućama

Prema pojašnjenju suca Vjerana Blažekovića, tijekom postupka je utvrđeno da prvooptuženi Protega i drugooptuženi Sladonja prilikom izdavanja kredita nisu povrijedili tadašnji Zakon o bankama, kao niti interni zakon HPB-a o izdavanju kredita.

U objašnjenju nepravomoćne oslobađajuće presude sudac Blažeković je naveo da su svi ispitani svjedoci potvrdili kako je tvrtka Elektronski medijski centar osnovana nedugo prije odobravanja kredita u cilju objedinjavanja medijskog prostora u Istri te da je takva praksa uobičajna.

Za odobravanje kredita Glasu Istre, sudac je naveo kako prvooptuženi Protega u trenutku izdavanja kredita nije znao da će list završiti u stečaju, dok drugooptuženi Sladonja kao član uprave nije imao saznanja o odobravanju kredita. Sudac je dodao i da su svjedoci tijekom postupka istaknuli da se HPB dolaskom Protege na čelo banke proširio na čitavu Hrvatsku te da je promet banke s nule narastao na gotovo milijardu kuna.

Tužiteljstvo je Protegu i Sladonju teretilo za sumnjivo financiranje pulskog dnevnika Glas Istre i to prema uputama u međuvremenu preminulog člana uprave te tvrtke Đanija Bažona.

Kredit od 11 milijuna kuna optuženi bankari najprije su 2008. isplatili Elektronskom medijskom centru iz Zagreba, a tužiteljstvo je tvrdilo da su to učinili unatoč stajalištu Sektora upravljanja rizicima koji je plasman ocijenio rizičnim jer tvrtka nije imalo poslovnih aktivnosti niti je dostavilo plan poslovanja po kojem bi se vidjela mogućnost otplate kredita. Osim toga, tužiteljstvo je sumnjalo da su ponuđeni instrumenti osiguranja odstupali od bankarskih pravila pa su okrivljenici bili svjesni da banku izlažu riziku i nastanku znatne štete.

Protegu i Sladonju teretilo se i da su u svibnju 2009. Glasu Istre odobrili kratkoročni revolving kredit u iznosu od pet milijuna kuna za obrtna sredstva iako su znali da je to poduzeće sklopilo ugovor o pristupanju dugu za kredit odobren Elektronskom medijskom centru i da je banka prema njemu izložena za najmanje 11 milijuna kuna.

Protegu i Sladonju tužiteljstvo od ranije tereti da su, sa suoptuženicima, Hrvatsku poštansku banku u slučaju „Bankomat“ oštetili odobravanjem rizičnih kredita, a to suđenje još uvijek traje. (Hina)