Stručnjakinja za osobne financije objasnila kako svatko od nas može uštedjeti

tri vijesti o kojima se priča Muškarac priveden Užas u Novom Zagrebu: Pronađen leš na stubištu stambene zgrade Šokantan slučaj Majka s djevojčicom u rukama ušla u Savu i pustila je: Objavljena presuda 13500 ZAHTJEVA NATO članica poslala pisma tisućama građana: "U slučaju rata, vaša imovina..."

Štede li Hrvati dovoljno i pametno?

Prema posljednjim istraživanjima koja su rađena vezano za razinu financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj pokazalo se da oko 68 posto građana štedi, prema čemu možemo zaključiti da Hrvati zaista štede. Međutim, postoji određena razina gdje se štednja može dodatno unaprijediti.

Jesmo li financijski pismeni i vodimo li dobro osobne financije?

Međunarodno istraživanje koje je proveo Standard & Poor's pokazuje da je razina u svijetu financijske pismenosti na 44 posto, a Hrvati su po tom istraživanju bili na razini od 33 posto. Dakle, po tom pitanju stojimo relativno dobro, međutim detaljnija istraživanja pokazuju da nemamo osnovna financijska znanja i vještine.

Što nam tu zapravo "škripi"?

Najviše "škripi" povezanost između razine financijske pismenosti, odnosno znanja i vještina koje posjedujemo i njihove realizacije, odnosno našeg financijskog ponašanja. Tu postoji cijeli niz čimbenika koji definiraju naše financijsko ponašanje, koji nužno nisu financijska znanja i vještine nego razina samokontrole, impulzivnost, kognitivne pogreške i mnogi drugi.

Kako to mi štedimo?

Prije svega, osnovni alat financijskog planiranja i generiranja štednje bi bilo definiranje budžeta, odnosno kreiranje osobnog proračuna, gdje se trudimo balansirati primitke i izdatke i na taj način generirati prostor za štednju. Znači, popisati sve kategorije potrošnje i pronaći onu gdje je moguće dodatno raditi rezove.

U kojim valutama je najpovoljnije i najisplativije danas štedjeti? Ili možda treba ulagati u zlato?

Financijska pismenost, između ostalog, podrazumijeva da se detaljno informiramo o svim uvjetima koji se nude na tržištu, što znači da bi potrošač trebao gledati situaciju koja trenutno vlada na tržištu i sukladno tome donositi određene financijske odluke. Tu postoji cijela paleta štedno-ulagačkih proizvoda koji stoje pojedincima na raspolaganju, između ostalog i ulaganje u zlato. Koji odabrati ovisi o pojedincu, njegovom vremenskom horizontu, životnoj dobi, o sklonosti prema prinosima i, naravno, toleranciji rizika.

Kažu da štede oni koji imaju od čega uštedjeti. Štede li siromašni?

Štede, vjerovali ili ne. Čak imamo primjere osoba koje imaju izrazito nisku razinu dohotka, a koje su izrazito uspješne u upravljanju financijama. Razina dohotka nužno ne diktira naše sposobnosti uspješnog raspolaganja novcem. Čak često veća razina dohotka ne mora značiti veću uspješnost, nego samo veće troškove.

Vodi li država dobro onaj dio politike poticanja štednje ili su neke kamate i porez na štednju samo prelili novac u čarape?

Postoji dio koji je doveo do destimulacije štednje, što možemo vidjeti iz zadnjih podataka o razini štednje u Hrvatskoj. Između ostalog, to je i porez na kamatu na štednju koji je destimulirao oročenu štednju. Međutim, postoji različiti drugi oblici štedno-ulagačkih proizvoda kod kojih postoje državno-poticajna sredstva, kao što je stambena štednja ili štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, gdje država pokušava upravo stimulirati taj način štednje.

Za početak, svi jednu kunu u kasicu?

Svi jednu kunu u kasicu i zapamtiti da navike štednje nisu nešto s čim smo se nužno rodili, nego je to dio nas na kojem moramo neprestano raditi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr