Znanstvenici tragaju za egzoplanetima koji bi mogli potencijalno biti slični Zemlji, a u našem susjedstvu i unutar Sunčevog sustava, 'čuči' svijet koji je možda najsličniji Zemlji i kojeg su već NASA-ine sonde posjetile.


Saturnov mjesec Titan vjerojatniji je Zemljin 'blizanac od bilo kojeg egzoplaneta otkrivenog u posljednjih desetak godina. Titan, koji je dvostruko veći od našeg Mjeseca, ima baš kao i Zemlja, slojevitu atmosferu. Znanstvenici dugo vremena pokušavaju dokučiti njegove tajne i nadaju se kako bi mogao na svojoj površini kriti tragove života.

Vezani članci Slika nije dostupna Astronomi u čudu: Nitko ne zna objasniti misteriozan objekt u našem Sunčevom sustavu Slika nije dostupna 50 POSTO BLIŽI OTKRIĆU Francuski astronomi prepolovili područje potrage za devetim planetom

Titan su dosad posjetile tri različite sonde - Voyager 1, Cassini i Huygens, koji je čak i sletio na njegovu površinu, prenosi Daily Galaxy. Unatoč ogromnoj količini podataka koje su prikupile sve tri sonde o Titanovoj gustoj atmosferi, znanstvenici još uvijek nisu uspjeli dokučiti što se točno događa u njoj.

Titan je ujedno i jedini mjesec u Sunčevom sustavu koji ima atmosferu. Dvojica znanstvenika, Benjamin Charnay i Sébastien Lebonnois, s francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja, uspjeli su napraviti računalni 3D model iz podataka koje su prikupile sve tri spomenute sonde te otkrili da Titanova atmosfera ima tri sloja.

Od tih najzanimljivije su dvije unutarnje, od kojih ona u sredini predstavlja sezonske promjene u cirkulaciji 'zraka' na Titanu. najniži sloj je najviše pod utjecajem površine i u njemu se nalaze oblaci te se tamo stvaraju i vjetrovi, koji oblikuju dine na površini Titana.

Charnay i Lebonnois su otkrili kako je najniži atmosferski sloj na Titanu debljine 800 metara te da se mijenja na dnevnoj bazi, baš kao i na Zemlji, kod koje je najniži sloj atmosfere debljine između 500 metara i tri kilometra.

Atmosferski sloj na Titanu iznad površinskog debljine je dva kilometra i mijenja se sezonski. No, kako Titan prima 100 puta manje sunčeve svjetlosti od Zemlje, njegova površinska temperatura izrazito je hladna i iznosi -180 stupnjeva Celzija.

Porijeklo Titanove atmosfere zato je pravi misterij, ali postoji odnedavna teorija koja govori kako je njegova atmosfera nastala prije 3,9 milijardi godina, u doba kad je Sunčev sustav bio pod naletom čitave armade kometa. Ti kometi su vjerojatno padali i po planetarnim satelitima, poput Titana te na taj način stvorili atmosferu upravo na tom mjesecu, tvrdi Yasuhito Sekine sa Sveučilišta u Tokiju.

Sekine je s kolegama napravio eksperiment ispaljujući projektile u mješavinu amonijaka i vodenog leda, što je sličan sastav i Titanove jezgre. Ti su udari dio površine pretvorili u plin dušik pa je Sekine zaključio da je atmosfera na Titanu nastala sličnim putem. Titanovu atmosferu čine plinovi dušik i metan.

Zanimljivo je kako se oblaci na Titanu formiraju baš kao i na Zemlji te se slično i kreću. Razlika je u tome što je Titanova atmosfera usporenija pa su i procesi u njoj usporeniji, a godišnja doba traju čak sedam zemaljskih godina.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju