Prema rezultatima istraživanja Columbia Universityja, kojeg je provela psihologinja Betsy Sparrow, Google i ostale tražilice utječu na način na koji naš mozak obrađuje i zadržava informacije.
U svom radu koje je objavila u Science magazinu, Sparrow zaključuje da, umjesto da danas pamtimo neke informacije, nama je samo bitno znati kako do njih doći kada nam je potrebno, a do njih najčešće dolazimo putem tražilica na internetu.
Studija je provedena nad 46 studenata te se pokazalo da oni slabije pamte nove informacije ako misle da su one negdje pohranjene i dostupne za kasnije pregledavanje.
Sparrow smatra da je ovo samo još jedan od oblika tzv. transaktivne memorije svojstvene za ljude koji rade u grupama u kojoj su znanje, informacije i iskustvo 'distribuirani' između više ljudi, a u ovom slučaju umjesto ljudi, znanje je distribuirano na internetu.
U istraživanju je korišteno nekoliko testova – u jednom od njih korištene su informacije poput 'na Al Caponeovoj poslovnoj kartici pisalo je da je on bio prodavač starog namještaja' i slične koje su studenti zapisivali u računalo. Polovici studenata je rečeno da će te informacije izbrisati iz računala, dok su ostalima rekli da će one ostati zabilježene.
Kada je Sparrow poslije pitala studente da se prisjete tih informacija, grupa kojoj je rečeno da su one izbrisane s računala ostvarila je 40 posto bolji rezultat. Oni studenti koji su vjerovali da su informacije pohranjene na računalu i da su lako dostupne, nisu ih se toliko trudili zapamtiti ih, dok su ostali kojima je rečeno da su informacije izbrisane zapamtili puno više informacija.
Još jedan od testova bio je saznati da li nam je važnije zapamtiti samu informaciju ili mjesto gdje je mogu pronaći – ispitanici su ponovno morali zapamtiti neke izjave, ali im je također rečeno gdje su one pohranjene na računalu. Više ispitanika zapamtilo je lokacije, nego samu informacije, no oni koji su zapamtili informacije, zaboravili su folder na računalu u kojem je pohranjena.
Dakle, ako znamo da su nam neke informacije brzo i lako dostupne – bilo na računalu, bilo na internetu, nećemo se toliko truditi zapamtiti ih.
Sličnu stvar možemo povezati i s mobitelima i pamćenjem brojeva telefona – kada nije mobitela, znali smo brojeve naših prijatelja i rodbine bez potrebe za gledanjem u adresar, a danas kada su nam oni zapisani u telefonima, više ih se ne trudimo zapamtiti.
Rezultati ovog istraživanja, smatra Sparrow, trebali bi se iskoristiti za dublje istraživanje povezanosti online alata i pamćenja što je do sada iznimno malo istraživano.
-
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
-
OČAJNI SUDoveli su ih u Hrvatsku, smjestili u derutnu kuću, a sada već tri mjeseca nisu primili plaću: "Nemamo za hranu, više ne možemo izdržati"
-
imaju tri kćeriSlaven Bilić nakon razvoda sreću je pronašao s 15 godina mlađom Riječankom, koju ne viđamo često
