Istraživanje su 2003., proveli znanstvenici s firentinskog European University Institutea, koje je vodio prof. Luigi Guiso. Usporedili vještinu 'baratanja' brojkama i čitanja na više od 276.000 djevojčica i dječaka u dobi od 15 godina u 40 različitih zemalja.
Pročitajte i ovo
Guisovo je istraživanje pokazalo kakav je odnos između socijalnog statusa žena u određenoj zemlji i njihovih matematičkih vještina. Pokazalo se da, što je društveni status djevojčice bio bolji, veće su joj bile i matematičke sposobnosti.
Prema dosadašnjim analizama, djevojčice su u prosjeku bile lošije matematičarke od svojih muških kolega, no u zemljama u kojima su žene bile socijalno izjednačene sa svojim muškim kolegama i matematički rezultati djevojčica bili su bolji.
U Švedskoj i Norveškoj, primjerice u kojima gotovo da se i ne osjeća nejednakost između muškaraca i žena u bilo kojem društvenom segmentu, razlika u rezultatima matematičkih testova između djevojčica i dječaka bila je neznatna. U Turskoj, pak i Južnoj Koreji, gdje su socijalne razlike među spolovima ogromne i razlika u rezultatima testova bila je vrlo velika.
Kad je riječ o vještini u čitanju, znanstvenici su ustvrdili da je društveni status žena imao minimalan učinak na petnaestogodišnjake. Djevojčice iz svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, na ovom su području postigle bolje rezultate bez obzira na zemlju iz koje potječu i na njihov socijalni status.
