Banke drže ključ zaustavljanja spama?

Spam godinama zadaje velike probleme internetskim korisnicima te je njegova količina koja kruži mrežom i dalje iznimno velika, usprkos svim naporima da ga se barem smanji, ako ga se već ne može iskorijeniti. Najveći problem nalazi se u tome da, čak i kada ih se privremeno smanji količina neželjene pošte koja kruži internetom, spameri uvijek pronađu nove način da nas dosađuju i bombardiraju sa spam mailovima.

Pročitajte i ovo Nisu baš svi sretni Odlična vijest: Država ukida dio bankarskih naknada, pogledajte na što se odnose Sve je krenulo pozivom S bankovne aplikacije koju Hrvati obožavaju skinuli gotovo 200 tisuća eura: "Trebalo im je 23 minute..."

U pokušaju rješenja ovog problema, tri su sveučilišta (dva iz SAD-a i jedno iz Mađarske) provela istraživanje u kojem su proučili cjelokupni proces od slanja samog spam e-maila pa do naplate i isporuke robe te su došli do zaključka da rješenja za borbu protiv ove napasti ima, a ono nije u gašenju botneta ili hostinga, već se ono nalazi u – bankama.

Naime, gašenje botneta, odnosno mreža računala koja distribuiraju spam poštu pokazalo se samo djelomično uspješnim jer bi ono dovelo do trenutnog globalnog smanjenja slanja spama, no takva situacija ne bi dugo trajala s obzirom da bi se negdje uvijek pojavila neka druga botnet mreža i distribucija spama bila bi nastavljena. Slično je i s pokušajem ukidanja hostinga putem kojih se odvijaju spam procesi jer je pronalaženje novog hostinga jednostavno čak i spamerima.

No, sve ovo niti ne bi bilo potrebno kada bi se spamerima 'uzeo' razlog za slanje neželjene pošte, a to je zarada do koje dolaze online prodajom reklamiranih proizvoda. Iako većina ljudi nikad neće otvoriti, a kamoli kliknuti na link u spam mailu, zbog milijuna poslanih mailova dovoljan je da samo mali postotak korisnika kupi Viagru, lijekove ili neki ilegalni softver da bi spameri zaradili.

Tako, ako ih se već ne može spriječiti da 'reklamiraju' proizvode, možda ih se može spriječiti da naplete njihovu prodaju – a upravo je ovo istraživanje pokazalo da bi to mogao biti jednostavniji posao nego što se to na pravi pogled čini.

Naime, pokazalo se da je samo jedna banka odgovorna za 60 posto financijskih transakcija spamera, a njih tri obavljaju čak 95 posto transakcija, i to Azerigazbank iz Azerbajdžana, St Kitts & Nevis Anguilla National Bank iz Svetog Kristofora i Nevisa i DnB Nord iz Latvije – ova je banka promijenila vlasnike te su oni navodno prekinuli sve veze sa spamerima. S obzirom da bi spamerima bilo puno teže promijeniti banke, nego uspostaviti novi botnet ili hosting, trebalo bi udariti na banke koje posluju sa spamerima.

Najučinkovitiji način jest spriječiti banke zapadnih zemalja (dakle banke korisnika koji kupuju proizvode) da obavljaju neke vrste transakcija s bankama koje koriste spameri, čime bi prekinuli dotok novca na spamerske račune. Ova je metoda već iskorištena ranije u SAD-u kada je zabranjeno online kockanje pa te su banke obustavile transakcije s takvim stranicama.

Iako se pritiskom na banke i zabranom transakcija ne bi u potpunosti uništilo slanje neželjene pošte, sigurno je bi ta metoda dugoročno utjecala na broj spam mailova koji globalno kruže mrežom te nam svima olakšalo svakodnevni online život i počistilo naše e-sandučiće od elektronskog smeća. Sad se samo postavlja pitanje – što se čeka?