S obzirom da su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrti u Europi, što zahtijeva poduzimanje hitnih mjera za njihovo suzbijanje, Miličić ističe kako taj dokument ima medicinsku i političku važnost za europske zemlje jer obvezuje potpisnike na unapređivanje i donošenje mjera s ciljem promjena loših životnih navika koje dovode do srčanih bolesti.
Srčane bolesti u europskim zemljama odnose 4,3 milijuna života godišnje. U Hrvatskoj su uzrok svake druge smrti, a lani je od njih umrlo 26.506 osoba.
Hrvatska je među visokorizičnim zemljama po obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti jer ljudi previše puše, premalo se kreću, imaju loše prehrambene navike i previše ih je s povišenim tlakom.
Svjetski dan srca, koji se obilježava svake godine zadnjeg vikenda u rujnu, prilika je da se ponovno upozori na te rizike, a ove godine se temom "Spoznajte svoj rizik" želi ukazati na važnost spoznaja o rizicima za svakog pojedinca ponaosob, ističe Miličić.
Srčane bolesti također su značajan teret za svaki zdravstveni sustav i utječu na troškove liječenja koji su na europskoj razini procijenjeni na 169 milijardi eura godišnje.
Hrvatska se po mortalitetu nalazi na sredini europske ljestvice sa 417 umrlih na 100.000 stanovnika, pri čemu zemlje istočne Europe imaju više stope smrtnosti, a zemlje Europske unije znatno niže stope od Hrvatske.
Prilikom usvajanja Europske povelje o zdravlju srca Europsko kardiološko društvo, Europska komisija i druge institucije pozvale su države i zdravstvene organizacije da podrže i Deklaraciju Sv. Valentina iz 2000. godine koja kaže da "svako dijete rođeno u novom mileniju ima pravo živjeti najmanje do dobi od 65 godina bez kardiovaskularnih bolesti koje se mogu spriječiti".
