Trenutno hrvatski Distrikt ima 53 kluba i preko 1300 članova. Cilj hrvatskog Rotary Distrikta je daljnje povećanje broja klubova i članova, jer više rotarijanaca ima veću snagu i mogućnosti za pomoći.
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE
"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
Autocesta u Austriji
FOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život
Opasno
Znanstvenik o alarmantnom otkriću o Jadranu: "Svi uzorci koje sam obradio su to imali i broj raste..."
Prvi Rotary klubovi osnovani u Hrvatskoj još dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, s tim da je prvi klub u Zagrebu osnovan kad i u Berlinu, 1928. godine. Uz pomoć rotarijanaca iz Austrije osniva se Rotary klub Zagreb, a slijede Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Split, Varaždin...
Vrijeme ratnih razaranja ne samo da nije spriječilo osnivanje klubova, dapače, potaknulo ih je. Okupljeni oko sličnih ideja i želja za pomaganjem, a uz pomoć rotarijanaca iz cijelog svijeta, članovi Rotary klubova u Hrvatskoj su početkom devedesetih dopremili, distribuirali, pa i sami vozili, nebrojene konvoje humanitarne pomoći do prognaničkih naselja ili bolnica.
'Nije se tu radilo samo o dopremi hrane, lijekova ili higijenskih potrepština. Donacijama stoke obnavljao se stočni fond u Slavoniji, pomagalo se obnovi škola i vrtića, te obnovi bolnica donacijama vrijednih i suvremenih uređaja. Dugo vremena je mnoštvo Rotary klubova prikupljalo sredstva koja su značajno doprinosila razminiranju Hrvatske' kaže Marijan Bulat, guverner hrvatskog Distrikta.
Krajem 20. stoljeća Rotary se prilagođava društvenim promjenama te proširuje svoj spektar djelovanja na nove probleme u svijetu: promicanje mira, zaštitu okoliša, voda i osiguranje pitke vode za sve, borbu protiv bolesti, nepismenosti, gladi, te promicanje prava ugrožene djece diljem svijeta.
U današnje vrijeme klubovi u Hrvatskoj godišnje dodjeljuju preko stotinu stipendija mladim i talentiranim srednjoškolcima i studentima, doniraju računala, medicinsku opremu, grade sustave za pročišćavanje vode, obnavljaju i opremaju škole i slično.
Doznajemo kako u Hrvatskoj također djeluje i 17 Rotaract klubova i dva Interact kluba, radi se o mladima od 18-30 i 14-18 godina koji se okupljaju oko istih ideja kao rotarijanci, žele pomoći u svojoj zajednici i provode mnogobrojne vrijedne projekte, ali se i uče prijateljstvu, upravljanju i vođenju, toleranciji i radu s grupom volontera.
'Napominjem, ovdje se radi o mladim ljudima koji svoje slobodno vrijeme žele potrošiti za otići u starački dom, za Božić prikupljati hranu i igračke za socijalno ugrožene obitelji, pomagati životinjama, udrugama slijepih, dječjim domovima, a to su vrijednosti koje naše društvo treba i ove mlade ljude treba poticati i pomagati im u ovim plemenitim naporima koji nisu baš svojstveni njihovoj dobi' ponosan je na rad s mladima Marijan Bulat.