Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Sporna znanstvena istraživanja

PREUZIMAJU LI SVJETSKA MORA? Prava istina o 'apokalipsi uzrokovanoj meduzama'

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Brojni znanstvenici tvrde kako se broj meduza u svijetu značajno povećava te pritom povremeno alarmiraju javnost u obliku medijskih i stručnih napisa o mogućoj najezdi, pa čak i apokalipsi uzrokovanoj meduzama. No proučavanjem njihovih radova otkriveno je kako mnogi od njih nisu dobro formirani.

Već godinama slušamo o povremenim najezdama meduza na plažama diljem svijeta, koje su ponekad uspješno doprijele i do područja gdje su izgrađene i električne centrale te ondje uzrokovale probleme. Istovremeno su brojni znanstvenici tvrdili kako se broj meduza u svijetu značajno povećava te su pritom povremeno alarmirali javnost u obliku medijskih i stručnih napisa o mogućoj najezdi, pa čak i apokalipsi uzrokovanoj meduzama.

Pročitajte i ovo Plaža - 1 PROBLEM U ISTRI Bezbrižno kupanje mogu pretvoriti u noćnu moru: "Oni koji su ih susreli i danas nose podsjetnik na njih'' Danilo Latin Meduza sve manje Hrvatski ribari nakon snimki meduza na talijanskoj strani Jadrana: "U proteklih mjesec dana mi gotovo da ih nismo uočili"

Ipak, čini se da je ideja o najezdi meduza koje preuzimaju svjetska mora samo prenapuhana tvrdnja utemeljena na klimavim argumentima. Posljednjih nekoliko desetljeća, populacija meduza periodično opada i raste pa je tako moguće da u određenim periodima na određenim lokacijama dođe do značajnog povećanja broja meduza.

Marina Sanz-Martín je s kolegama s Mediteranskog instituta u Španjolskoj istražila na koji su način znanstvenici došli do zaključka o najezdi meduza. Istraživanje su počeli 2012. godine kada su prvi put čuli za ovaj problem, no kada su pomnije proučili izvore na koje se pozivaju znanstvenici kako bi potkrijepili svoje tvrdnje, otkrili su da mnogi od njih nisu dobro formirani.

Neki od podataka bili su preuveličani, dok su neki bili iskrivljeni, a gotovo polovica ih je krivo citirala izvore. Naišla je i na dokumente koji su krivo interpretirali svoje izvore, dok su drugi koristili nerelevantne izvore i pozivali se na selektivno odabrane izvore koji su išli u prilog njihovim argumentima.

Istraživačica i njen tim pregledali su stotine stručnih papira i dokumenata znanstvenika objavljenih na temu najezde meduza, ali su pritom istraživali i svoje dokumente u kojima su također pronašli neke od grešaka vezanih uz pogrešno citiranje, rekla je Sanz-Martin za BBC

Pritom ističu studiju znanstvenice Claudije Mills koja je krivim tumačenjem svog rada o meduzama pokrenula glasinu i trend vjerovanja kako se broj meduza zaista značajno povećava. Mnogi znanstvenici koji su se kasnije pozivali na njen rad kako bi potkrijepili tvrdnje u vlastitim radovima o povećanju broja meduza u potpunosti su krivo protumačili poantu njenog rada zbog činjenice, kako sama kaže, jer ga vjerojatno nisu ni pročitali.

Mnogo je razloga koji bi mogli objasniti zašto znanstvenici na loš način i s nerazumijevanjem citiraju druge kolege, a jedan od njih je i količina literature i informacija koje prethodno moraju prikupiti. Nije lako balansirati među toliko podataka i radova te ih uz dobru organizaciji u što kraćim dijelovima sabrati u vlastiti rad. Kompetitivnost znanstvenika posebno dolazi do izražaja kada su u pitanju mogućnosti dobivanja sredstava za njihova daljnja istraživanja, zbog čega u svojim radovima i zaključcima moraju biti konkretniji, jasniji i dosljedni, a takvi uvjeti sa sobom povlače i spornu opciju preuveličavanja podataka koji su i u slučaju najezde meduza bili krivac za lažnu uzbunu.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene