Potvrđeno je da su fragmenti pronađeni u Kents Covernu u Devonu i u Grotte del Cavallo u Apuliji najstariji ostaci homo sapiensa u Europi. Pažljivim datiranjem i izračunima zaključeno je da su stari više od 41.000 godina, a talijanski 'dječji zubi' možda čak i 45.000 godina.
Ovo otkriće, prenosi BBC, podudara se s pronalaskom kamenog oruđa čiji pronalazak je potvrdio kako je moderni čovjek živio na europskom kontinentu prije više od 40.000 godina. Također potvrđuje da su ljudi u Europi dulje vrijeme živjeli kad i neandertalci, a povlači se i pitanje koju ulogu je homo sapiens imao u nestanku svojih 'rođaka'.
Zubi i dijelovi čeljusti pronađeni su prije nekoliko desetljeća, ali bile su potrebne godine kako bi se otkrilo koliko su pronađeni ostaci stari. Mnogi znanstvenici bili su uvjereni da su to zapravo ostatci neandertalaca. Ponovnom analizom fosila nađenih ispod i iznad ljudskih ostataka znanstvenici su uspjeli utvrditi da su pronađeni ostaci stari između 41.500 i 44.200 godina.
'Značajno o ovom poslu je da se povećava preklapanje i suvremenost Neandertalca', objasnio je dr. Tom Higham, sa Sveučilišta u Oxfordu, koji je vodio istraživanje.
'Procjenjujemo da je vjerojatno razdoblje od 3 do 5000 godina vrijeme koje uključuje preklapanja između modernog čovjeka i Neandertalaca u ovom dijelu svijeta.'
Novi rezultati pokazuju, također, da su moderni ljudi putovali širom Europe preko nekoliko različitih ruta, i naselili su svijet nakon napuštanja Afrike, prije nekih 60.000 godina.
Detaljnije možete pročitati u časopisu Nature.
