Dominantne vrste koje su raširene diljem svijeta jednako su ranjive tijekom masovnog izumiranja kao one više krhke vrste koje su ograničene na jedno područje, navodi se u studiji objavljenoj u utorak, piše AFP.
Pročitajte i ovo
Dok Zemlja ulazi u šesto koncentrirano uništenje života u posljednjih pola milijarde godina, ovo bi mogla biti loša vijest za ljude, tvrde istraživači.
Posljednje veliko 'čišćenje'dogodilo se prije 66 milijuna godina kada je divovski asteroid vrlo brzo okončao doba dinosaura nakon spektakularne 150 milijuna godina duge 'vožnje'.
Za usporedbu, ljudi su tu oko jednu desetinu jednog postotka tog vremena. Izvan tih trenutaka planetarne pobune, od kojih je svaki desetkovao 50 do 95 posto životnih oblika, vrste imaju tendenciju da nestaju stopom koja se mijenjala izuzetno malo.
5 najvećih prijetnji čovječanstvu
Tijekom prethodnih pet velikih izumiranja, stopa se pak povećala za najmanje 100 puta. I tu negdje smo danas.
'Stope izumiranja među suvremenim životinjskim grupama su visoke, ako ne i više, koliko i one koje vidimo u fosilnim zapisima tijekom razdoblja masovnog izumiranja', objasnio je profesor Alexander Dunhill sa sveučilišta u Leedsu, inače glavni autor studije.
Većina masovnih izumiranja bila je povezana s klimatskim promjenama, potaknuta nekim kataklizmičkim događajima.
Uznemirujuće paralele
A Dunhill kaže da organizmi nisu u mogućnosti dovoljno brzo prilagoditi se promjeni uvjeta i zbog toga izumiru.
Proučavajući fosile životinja tijekom događaja za vrijeme kojih je 80 posto vrsta prestalo postojati, Dunhil i njegov kolega Matthew Willis zapitali su se jesu li zemljopisno rasprostranjenije vrste prošle bolje. Odgovor je da - nisu.
Hoće li se isto pravilo odnositi i na današnje vrste, uključujući i našu vlastitu? Dunhill kaže da postoje uznemirujuće paralele.
Hoće li Hrvati izumrijeti u idućih 100 godina?
Izlijevanje vulkana prije 200 milijuna godina izbacilo je ogromnu količinu CO2 i drugih stakleničkih plinova u atmosferu što je uzrokovalo brzo i smrtonosno globalno zatopljenje.
A Dunhill kaže da danas ljudske aktivnosti stvaraju iste uvjete. Takođe, razaranje staništa i opća eksploatacija prirodnog okoliša od strane čovjeka glavna su pokretačka snaga današnjeg izumiranja.
Ljudi su možda snalažljivija i otpornija bića od bilo kojih drugih koja su se kretala planetom. No, većina svjetske populacije još uvijek jako ovisi o prirodnom svijetu - hrani, vodi i energiji.
Masivni brzi prevrati u prirodnom okruženju svakako će utjecati na ljude u negativnom smislu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
