Zmajevo oko promijenilo boju i miris: "Jezero je od nedjelje u potpunosti bez kisika. Širio se miris trulih jaja"

Pročitajte i ovo Dobro je znati Pripremite se da ne bude panika: U petak će se oglasiti sirene za uzbunjivanje, i to zbog jednog razloga 16 godina duga saga Vrhovni sud potvrdio tko je krivac za zagađenu vodu na zagrebačkim Vrbanima

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku VIDEO Gori ključna naftna luka! Sprema se velika kopnena invazija SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve" "RAT ISCRPLJIVANJA" Iran je udario na Ahilovu petu svjetske ekonomije: "Ovo je najgora moguća situacija"

Rogozničko jezero, u narodu poznato kao Zmajevo oko, prirodni je fenomen i jedinstven morski sustav na Jadranu i Mediteranu. Nedavno je zbog svojih fizičko-kemijskih i bioloških karakteristika uvršteno na mapu od stotinjak stalno stratificiranih, anoksičnih (bez kisika) i euksiničnih (slobodni toksični sulfid u vodenom stupcu) jezera na svijetu.

Glavna je karakteristika jezera sezonska stratifikacija u gornji oksični sloj, srednji sloj ili kemoklinu obojenu u ljubičasto, te pridneni anoksični sloj okarakteriziran potpunim mrakom (nema prisutnosti svjetla) i visokim koncentracijama toksičnog amonijaka i sulfida.

Ovih dana jezero se ponovno naglo izmiješalo, zamutilo, širio se miris trulih jaja te je promijenilo uobičajenu transparentno zelenkastoplavu boju površine u neprozirnu zelenkastosivu. U jezeru je tijekom miješanja vodenih slojeva došlo do hlapljenja i oksidacije sulfida te stvaranja polisulfida i elementarnog sumpora koji se uslijed visoke koncentracije i slabe topljivosti pojavljuje u koloidnoj formi, odnosno taloži u vodenom stupcu, što je promijenilo transparentnost i boju jezera. Proces miješanja i oksidacija sulfida potrošila je sav kisik u jezeru, te je jezero od nedjelje 27. 9. 2020. potpuno bez kisika. Takvo stanje izazvalo je pomor biljnog i životinjskog svijeta, objašnjava dr. sc. Irena Ciglenečki-Jušić, voditeljica Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava IRB-a te projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) ''Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu (MARRES)'', u sklopu kojeg se trenutačno provode istraživanja jezera.

Ovakvo stanje pojave anoksije u cijelom vodenom stupcu zabilježeno je do sada tri puta, u rujnu 1997., listopadu 2011. te 2016. godine. Jezero je predmet prirodno-znanstvenih istraživanja znanstvenika IRB-a u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Centra za more i priobalje u Dubrovniku te splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, kao i timom međunarodnih kolega još od 1990. godine.

Pojava anoksije u cijelom vodenom stupcu jezera prirodni je proces koji se javlja u nepravilnim vremenskim intervalima ovisno o vremenskim prilikama. Pogoduju mu ekstremni vremenski uvjeti, poput naglog pada temperature atmosfere koja naglo ohladi slani površinski sloj vode. Taj sloj vode tone i miješa se s vodom bogatom sulfidom. Unazad posljednjih desetak godina takve nagle promjene sve su učestalije, navode znanstvenici.

Oporavak jezera je dugotrajan, pogotovo što se tiče biologije, dok se kemijski procesi više-manje vrate na staro u roku od nekih mjesec dana. Prema dosadašnjim saznanjima, za biološki oporavak potrebno je nekoliko godina, no tada dolazi do ponovnog miješanja i životni ciklus kreće ispočetka. Međutim, uvijek od nove početne točke, što je posebno interesantno za daljnja specifična istraživanja, objašnjava dr. Ciglenečki-Jušić.