Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Društvene mreže promijenile način komuniciranja tijekom velikih prirodnih katastrofa – od lociranja preživjelih pa do skupljanja novca za pomoć


Društvene mreže i pametni telefoni velikim su dijelom promijenili način na koji komuniciramo s drugim ljudima i pratimo informacije, ali uvelike su promijenile način i na koji ljudi komuniciraju tijekom velikih katastrofa. To su nam pokazali slučajevi tijekom posljednjih nekoliko godina – od velikog tsunamija u Japanu do nedavnog tornada u Oklahomi te je veliki broj ljudi u komunikaciji s najbližima ili prilikom kontaktiranja službi za pomoć koristio neku od društvenih mreža poput Facebooka i Twittera.

Vezani članci Požari u Australiji - 3 Vatrogascima u Australiji konačno pomogla kiša: Požari još uvijek divljaju, u Canberri je zrak i dalje opasan za udisanje Obljetnica katastrofe u Bhopalu (Foto: AFP) Najveća svjetska katastrofa za koju vjerojatno nikad niste čuli: "Želimo još jednu eksploziju, da nam skrati muke..."

Znanstvenici sa sveučilišta iz San Francisca objavili su zanimljivu infografiku u kojoj su prikazali koliko su ljudi tijekom velikih prirodnih katastrofa postali ovisni o društvenim mrežama – takve velike katastrofe u razdoblju od 1980. do 2010. godine samo su u SAD-u izazvale prosječnu godišnju štetu od 17,6 milijardi dolara, a skoro 400 ljudi godišnje poginulo je od posljedica katastrofa.

Šteta od Sandy mogla bi se popeti na 50 milijarda dolara

Njihovo je istraživanje pokazalo da, nakon katastrofa, oko dvadeset posto preživjelih kontaktira hitne službe putem interneta (44 posto njih kontaktira online prijatelje koji onda obavijeste hitne službe) – putem društvenih mreža, internetskih stranica i mailova, od čega njih 35 posto objavljuje pozive za pomoć direktno na stranice hitnih službi na Facebooku, a 25 posto šalje direktne poruke putem Twittera.

Također, četvrtina osoba čija su područja zahvaćena prirodnom katastrofom koristi i mobilne aplikacije koje su povezane s tim katastrofama i koje im mogu pomoći (npr. aplikacije s podacima o vremenu, o pomoći ozlijeđenima i slično), a 76 posto ljudi putem društvenih mreža kontaktira prijatelje kako bi provjerili jesu li dobro.

Nakon tsunamija u Japanu svake minute objavljeno je 1,188 tvitova povezanih uz ovu katastrofu, dok je tijekom 11. ožujka 2011. na Facebooku zabilježeno 4,5 milijuna statusa koji su sadržavali riječi Japan, tsunami i potres. Tog je dana osoblje iz jedne bolnice udaljene oko 40 kilometara od Fukushime trebalo evakuirati pacijente u neku udaljeniju i sigurniju bolnicu, a akcija spašavanja pokrenuta je nakon što su zaposlenici bolnice putem Twittera kontaktirali američkog ambasadora Johna Rosa koji je o problemima u bolnici obavijestio službe spašavanja koje su na kraju evakuirale bolesnike.

Nakon potresa na Haitiju početkom 2010. godine tijekom tri dana broj tvitova koji su sadržavali riječi 'Tahiti' ili 'Crveni križ' iznosio je 2,3 milijuna, a spasioci su upravo putem društvenih mreža obavještavali humanitarne organizacije o pomoći koja im je potrebno te su, zahvaljujući volonterima koji su tada pratili objave na društvenim mrežama, spašeni brojni životi.

U ovom su istraživanju objavljeni i podaci o aktivnostima korisnika na društvenim mrežama tijekom oluje Sandy pa su tako korisnici Instagrama svake sekunde objavljivali deset fotografija povezanih s ovom olujom, a korisnici su tada na Facebooku najčešće objavljivali statuse koji su sadržavali izraze i riječi poput 'mi smo okej', 'struja', 'šteta', 'nadam se da su svi dobro' i slično.

VIDEO: Snimke razornog potresa

Kako bi pomogli ljudima u nevolji koji su objavljivali statuse na društvenim mrežama, 23 člana Crvenog križa pratili su oko 2,5 milijuna objava na društvenim mrežama povezanima s olujom Sandy.

Na temelju svih ovih informacija, znanstvenici sa sveučilišta u San Franciscu zaključili su kako su društvene mreže u jako kratko vrijeme postale najefikasniji način pomoći ugroženima u katastrofama – od lociranja preživjelih pa do skupljanja novca za pomoć onima kojima su takve katastrofe nanijele veliku štetu.

Više informacija o načinu na koji su društvene mreže utjecale na komunikaciju tijekom prirodnih katastrofa pogledajte u infografici.  

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju