Topljenje arktičkih ledenjaka moglo bi predstavljati već problem za cijeli svijet od pukog povećanja razine mora. Posljednja u nizu studija, objavljena u časopisu Nature, ističe kako se topljenjem leda u atmosferu ispuštaju ogromne količine snažnog stakleničkog plina.
Studija koja je proučavala povlačenje ledenjaka u arhipelagu Svalbard u Norveškoj, otkrila je da topljenje ledenjaka oslobađa drevne zalihe metana. Kako se led povlači, na površinu izbija drevna podzemna voda bogata metanom koji se potom oslobađa u atmosferu.
Pročitajte i ovo
Grupa međunarodnih znanstvenika koja je to otkrila upozorava u svojoj studiji kako je nemoguće utvrditi koliko je točno metana tako dospjelo u atmosferu. No, upozoravaju kako bi topljenje ledenjaka moglo otključati nov izvor destruktivnih emisija stakleničkih plinova.
To je posljedica klimatskih promjena koja uzrokuje još jače klimatske promjene, upozorila je glavna autorica studije, znanstvenica Gabrielle Kleber sa Sveučilišta u Cambridgeu.
Ono što znanstvenike posebno zabrinjava je što bi ti površinski izvori metana zapravo mogli sugerirati da se u dubini nalaze golemi rezervoari tog plina.
Mikrobi danas ne proizvode metan. On je nastao kad su nastale i stijene, pojasnila je Kleber.
Proučavajući površinske izvore metana, znanstvenici su otkrili velike rezervoare zarobljene u podzemnim skladištima škriljevca. S obzirom na količinu i položaj, znanstvenici strahuju kako bi takva velika skladišta bilo moguće pronaći na sjeveru planeta.
Pročitajte i ovo
Škriljevac je jedna od najčešćih vrsta stijena u Zemlji, a ima ga u izobilju na Arktiku, pojasnio je koautor studije, Andy Hodson sa Sveučilišnog centra u Svalbardu.
Budući da se Svalbard zagrijava brzinom dvostruko većom od arktičkog prosjeka, njegovi odgovori na zagrijavanje pokazatelji su onoga što se može očekivati u drugim regijama Arktika i Antarktika. Ovo je posebno važno u regijama gdje ledenjaci pokrivaju velike rezervoare geološkog metana, kao što su dijelovi arktičke Kanade i ruskog Arktika, gdje bi daljnje topljenje kriosfere moglo dovesti do značajnog curenja ovog snažnog stakleničkog plina, zaključuju u studiji znanstvenici.
