Europski satelit Rosetta u srijedu je prijepodne oslobodio robot Philae koji je time samo uz pomoć gravitacije počeo povijesno spuštanje na komet "67P Čurjumov-Gerasimenko", veliku masu leda i prašine udaljenu oko 510 milijuna kilometara od Zemlje, objavila je Europska svemirska agencija (ESA) iz svoje knotrole leta u Darmstadtu. Epohalno spuštanje je bilo uspješno.


 

Vezani članci Slika nije dostupna KRAJ BAJKE 'Svemirski pustolovi' završavaju svoju avanturu Slika nije dostupna VIDEO Ništa od spektakla: Što se dogodilo s kometom?

 

'Najveći problem uspjeha jest što izgleda lako i kao da niste ništa radili. Ali mnogo je posvećenosti, stručnosti, timova 20 nacija Europe i korporacija međunarodnih partnera bilo uključeno u projekt i zato ovaj uspjeh nije pao s neba već je rezultat teškog rada i stručnosti. Danas smo pokazali da je europska stručnost u raznim područjima najbolja, jer smo prvi koji su to napravili i takvi ćemo ostati zauvijek!', rekao je Jean-Jacques Dordain, direktor ESA-e.

'Na kometu smo, vrlo smo sretni', izjavio je Andrea Accomazzo, direktor leta misije Rosetta pri Europskom centru za svemirske operacije (ESOC) u Darmstadtu. 'To je veliki korak za čovječanstvo. Mi smo prvi koji smo to učinili i to je ono što će zauvijek ostati', kazao je direktor ESA-e Jean-Jacques Dordain.

Čestitke za ovaj povijesni uspijeh timu ESA-e dolaze iz cijele Europe.

Potvrda o razdvajanju Rosette i Philaea stigla je u 10 sati, a radio signalu je zbog goleme udaljenosti trebalo 28 minuta i 20 sekundi da stigne odašiljača na Rosetti do Zemlje. Robotu za spuštanje na površinu kometa trebalo je oko sedam sati, a signal kojim je potvrđeno slijetanje, na Zemlju je stigao oko 17 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Europska svemirska agencija (ESA) koja vodi projekt upisala se time u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija do sada nije uspjela spustiti letjelicu na komet.

Jedan od problema koje je robot svladao je vrlo slaba gravitacija na ledenoj planini širokoj četiri kilometra i robotu Philaeu, nazvanom tako po otoku na Naserovom jezeru na Nilu, moglo se dogoditi da naprosto odskoči natrag u svemir da odmah po dodiru s površinom kometa nije uspio ispaliti posebne 'harpune' kojima se usidrio na površinu.

Prvo što je napravio jest fotografiranje okoline - neobičnog pejsaža koji sadrži duboke jame i visoke ledene šiljke.

Slijetanje je bio događaj s vrlo neizvjesnim ishodom tim više što se u srijedu rano ujutro potisni sustav kojim se robot trebao prilijepiti uz površinu kometa nije mogao pokrenuti. To znači da robot nije imao ništa što bi ga guralo prema površini planeta nakon odvajanja od Rosette. Robot težak oko sto kilograma nije imao nikakva načina utjecati na svoje spuštanje i u potpunosti je ovisio o gravitaciji.

Priroda i tvrdoća terena odabranog za slijetanje nisu poznati i može se raditi o bilo čemu od tvrde stijene do pahuljasto meke površine. Teren koji je izabran za slijetanje daleko je od ravnog. Philae se mogao udariti i razbiti se o liticu, survati se niz strminu ili čak nestati u nekoj rupi.

Znanstvenici će dobiti prve informacije s kometa koji skriva ključne informacije o izvornim tvarima koje su kreirale Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina.

Rosetta je na put sa Zemlje krenula prije punih deset godina, a misija je dosad koštala 1,3 milijarde eura. (B.V. / I.D./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook