Hrvatska i dalje bilježi pad dojenačke smrtnosti, u 2021. godini umrlo je 137 dojenčadi, a najčešći uzrok smrti bila su patološka stanja vezana za trudnoću, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pročitajte i ovo
Stopa dojenačke smrtnosti tako iznosi 3,8 na tisuću živorođene djece, što je manje u odnosu na 2020. kada je ta stopa bila 4,0 (142 dojenačke smrti).
Prema Eurostatu, prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije 2020. godine iznosila je 3,3, pa je u Hrvatskoj stopa viša u odnosu na većinu gospodarski razvijenih članica EU-a.
Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-u imaju Estonija (1,4) i Finska (1,0), a najviše Rumunjska (5,6) Slovačka (5,1) i Bugarska (5,1).
Uzroci dojenačkih smrti u Hrvatskoj ne razlikuju se znatno od uzroka u razvijenim zemljama; najčešći su patološka stanja vezana za trudnoću ili porod (53,3 posto) te kongenitalne malformacije (34,3 posto).
Od 137 umrle dojenčadi u 2021., 95 je umrlo od patoloških stanja koje se odnose na prijevremeni porod, komplikacije posteljice, pupkovine ili ovojnice te kromosomopatiju.
Pročitajte i ovo
Među ostalim vodećim uzrocima izdvajaju se smrti od prirođenih srčanih grešaka, pneumonije, bakterijske sepse i sindroma iznenadne dojenačke smrti.
Najveći broj dojenačkih smrti zbiva se u ranom neonatalnom razdoblju od 0 do 6 navršenih dana života, u kojem je 2021. godine umrlo 72 djece (52 posto). U odnosu na prethodnih nekoliko godina i stopa tih smrti je u padu pa je lani iznosila 2,0 dok je u 2020. bila 2,5 na tisuću živorođene djece.
Najvišu stopu smrtnosti lani je imala Ličko-senjska županija (10,1), dok je najniža stopa dojenačke smrtnosti zabilježena u Istarskoj županiji (1,2).
Smanjenju ukupne dojenačke smrtnosti najviše bi doprinijelo preživljavanje u prvim danima života, a kako ishodi preranih poroda ne bi bili nepovoljni, što veći broj novorođenčadi vrlo niske porodne težine trebao bi se rađati u ustanovama koje imaju sve potrebne preduvjete za intenzivno neonatalno liječenje neposredno po porodu, ističu u HZZO-u.
