Ispod valova sjevernog Atlantika živi životinja na koju malo tko obraća pažnju, osim ako nije na tanjuru, ali koja tiho prkosi zubu vremena. Oceanski kvahog ili islandski ciprin (Arctica Islandica), veliki je školjkaš sposoban živjeti stoljećima, možda i preko petsto godina. Njegova neupadljiva ljuska krije jednu od najznačajnijih tajni dugovječnosti prirodnog svijeta.
Kvahog nastanjuje pješčana morska dna duž obje obale Atlantika, od Floride i Cádiza u Španjolskoj do Quebeca i Norveške. Nama služi za hranu i već je dugo dio ljudske prehrane, često se pojavljujući u raznim jelima, poput juhi od školjki. Njegov oklop, označen finim linijama rasta sličnim godovima na drveću, može otkriti i njegovu starost.
"Misterij oceana"
Najstariji poznati primjerak istraživači su nazvali Hafrún, što je islandski termin koji znači "misterij oceana". Hafrún je rođen 1499. godine i tiho je živio od skromne obalne prehrane u blizini Islanda do 2006. godine, kada ga je iskopao tim s britanskog Sveučilišta u Exeteru.
Njegova starost je u početku objavljena kao nešto više od 400 godina, ali detaljnije čitanje linija rasta i usporedba s drugim ljušturama pokazali su da je zapravo star 507 godina, kaže za New Scientist Paul Butler, sklerokronolog sa Sveučilišta Exeter. Butler napominje da u ledenim vodama Islanda mogu postojati čak i starije jedinke.
Tajna takve dugovječnosti leži u mitohondrijima kvahoga, odnosno proizvođačima energije u stanici. Imati robusne mitohondrije, koje Arctica islandica ima, ključno je za zdravo starenje kod organizama koji se često koriste u istraživanjima, pojašnjava za New Scientist Enrique Rodriguez sa Sveučilišnog koledža u Londonu. Mitohondriji te školjke imaju stabilniju građu i učinkovitiji sustav prijenosa elektrona, što smanjuje oksidativni stres i pridonosi njihovoj dugovječnosti.
Rodriguez uspoređuje tu učinkovitost s upravljanjem prometom u kojem su procurjeli elektroni su poput ispušnih plinova automobila, a kod kvahoga, mitohondrijski "semafori" sprječavaju nakupljanje reaktivnih kisikovih spojeva (ROS). Kvahog stoga neutralizira preostale reaktivne kisikove spojeve, čime smanjuje oksidativni stres.
Arctica islandica ima mitohondrije koji su mnogo robusniji i sposobniji odoljeti ROS-u, kaže za New Scientist Pierre Blier s kanadskog Sveučilišta u Quebecu, čime se potvrđuje teorija da oksidativni stres u mitohondrijima doprinosi starenju.
Preživljavanje u okruženjima s niskim udjelom kisika također je oblikovalo njihovu izdržljivost. Arctica može ostati sa zatvorenim oklopom bez korištenja škrga za hvatanje kisika oko tjedan dana, kaže Rodriguez.
Savjet za kraj
Iako ljudska dugovječnost i dalje ostaje nedostižan cilj, lekcije za našu dugovječnost se mogu kriti u brizi za mitohondrije.
Moj savjet za dulji život je da se brinete o svojim mitohondrijima: vježbajte, jedite dobro i tuširajte se hladnom vodom... Čini se da hladni tuševi potiču mehanizme kontrole kvalitete mitohondrija, savjetuje na kraju Blier.
-
opalili ga i po džepuSkupo ga stajalo mahanje iz auta: Protjeran iz Hrvatske, ne može ni u Europsku uniju
-
potvrđena mu kaznaŠto će sada biti s Bekavcem? "Kada se vratio kući savjetovali su mu da ne napušta državu"
-
Zaplijenjena robaPutnik došao po izgubljenu prtljagu: Carinici se šokirali što su pronašli u koferima
