Bogate zemlje i međunarodne institucije "uvelike" precjenjuju novčane svote kojima financiraju siromašne države u suočavanju s klimatskim promjenama, objavila je u četvrtak nevladina udruga koja navodi da su bogati uplatili 340 milijarda dolara manje od obećanog.
Bijeli štrajk
Građani o kaosu u Centru za socijalnu skrb: "Gledam žensku sama radi, frustrirana. Ona ne zna gdje udara"
Visoke tenzije
VIDEO Izrael ima novu metu. Francuska poslala Rafale u Emirate, grčki borbeni zrakoplovi presreli dronove
IVICA MANDIĆ
Vojni analitičar o napadu na Iran: "SAD i Izrael već su ostvarili tri cilja, a ovo je najgluplji potez koji su povukli..."
Nevladina udruga ONE pratila je stvarne doprinose vlada i institucija donatora ranjivim zemljama u suočavanju s klimatskim promjenama kako bi provjerila financijske angažmane bogatih zemalja i uspostavila novu bazu podataka nazvanu "Climate Finance Files".
Pročitajte i ovo
Objavili iz WMO-a
Ova je godina bila najtoplija, a 2024. bit će još gora
Prema toj analizi, gotovo dvije trećine financijskih angažmana koje je pratio OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) od 2013. do 2021. godine nisu nikada bile isplaćene, odnosno nisu uopće ili su tek malo bile povezane s klimom i nedostaje zapanjujućih 343 milijarde dolara, navodi ONE.
Nadalje, više nego svaki peti dolar od stvarno uplaćenih svota u tom razdoblju, a riječ je o 115 milijarda dolara (104,6 milijarda eura) potrošeno je na stvari koje imaju vrlo malo veze s klimom.
Osim toga, analiza koju je izradila udruga, pokazuje da je u 2021. godini 20 zemalja koje su najteže pogođene klimatskim promjenama primilo tek 6,5 posto financijskih sredstava potrebnih svake godine u borbi protiv klimatskih promjena.
Primjerice, Nigerija je primila 76 posto financijskih sredstava koja su joj bila obećana od 2013. do 2021., a Senagal samo 66 posto, odnosno Kenija tek 52 posto obećanog novca.
Baza podataka Climate Finance Files omogućuje da se prati stanje i uoče "rupe" i "nedovoljna transparentnost" u praćenju novca kojim se financira proces ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Udruga ocjenjuje da su informacije o financijskim doprinosima koje siromašnima uplaćuju vlade i financijske institucije donatori "nepotpune" i "neprecizne".
To podaci, preuzeti od OECD-a i UN-a nisu uopće vjerodostojni jer ne postoje zajednički propisi i metodologija za praćenje financiranja klimatskih doprinosa, navodi udruga ONE.
Za ilustraciju navodi nekoliko primjera. Tako Japan u svoje doprinose ublažavanju posljedica klimatskih promjena ubraja financiranje elektrane na ugljen, a Sjedinjene Države ubrajaju "prirodni plin", te Italija u mjere borbe protiv klimatskih promjena svrstava kupnju "opreme za policiju".
Pročitajte i ovo
Zavaravaju javnost i uzrokuju onečišćenje plastikom koje je opasno po zdravlje: New York podigao tužbu protiv poznate kompanije
ONE je objavio analizu s početkom Međunarodne konferencije o klimi (COP28) koja počinje u Dubaiju u četvrtak. Udruga je priopćenjem pozvala bogate zemlje da ispoštuju preuzete povijesne obveze, pozivajući da stvarno i uplate ono što su obećale. Međutim tim financijskim dopronosima je i isplata 100 milijardi dolara svake godine za siromašne zemlje. Tu obvezu bogati su preuzeli 2020., a obećali još 2009.