Prije gotovo 13 tisuća godina, život ranih lovaca-sakupljača u Siriji drastično se promijenio. Usred njihove rutine sakupljanja hrane i lova, ogromna vatrena kugla proparala je nebo.
Taj nebeski posjetitelj eksplodirao je u zraku zaglušujućom snagom, oslobađajući udarne valove koji su odjeknuli površinom, ostavljajući za sobom trag porušenih stabala i nastambi.
Kataklizmički događaj kao katalizator u rađanju poljoprivrede
Nova istraživanja sugerirju da je taj kataklizmički događaj bio katalizator rađanja poljoprivrede u Siriji, bitne prilagodbe za opstanak tadašnje zajednice. Ta istraživanja objavljena su u časopisu Science Open pod temom Airbursts and Cratering Impacts.
Pročitajte i ovo
Eksplozija asteroida dovela je do dramatične promjene klime, uzrokujući nestanak ključnih biljaka i divljih životinja od kojih su tadašnji ljudi živjeli na tom području.
Globalni konzorcij znanstvenika predstavio je uvjerljive dokaze temeljene na analizi slojeva sedimenta s neolitskog nalazišta Abu Hureyra. To mjesto, otkriveno 1970-ih, sada leži potopljeno ispod jezera Assad, zbog izgradnje brane na rijeci Eufrat. Abu Hureyra je poznat po pružanju najranijih dokaza o prijelazu tadašnjih ljudi s lova i sakupljanja na poljoprivredu.
Četiri studije
Znanstvenici su napravili četiri rigorozno recenzirana istraživanja, koja doprinose hipotezi utjecaja mlađeg drijasa. Ta sporna hipoteza pretpostavlja da je kozmički udar pokrenuo razdoblje mlađeg drijasa – iznenadni, ozbiljni i dugotrajni prekid zagrijavanja Zemlje.
Predstavljamo značajne nove kvantitativne dokaze i tumačenja koja podržavaju hipotezu da su fragmenti kometa izazvali gotovo globalne promjene klime prije otprilike 12.800 godina, a jedan zračni udar uništio je selo Abu Hureyra, pojašnjavaju autori tih istraživanja.
Slojevi sedimenta otkrili su mnoštvo uvida, uključujući promjene u sakupljanju biljaka tijekom toplijih, vlažnih dana koji su prethodili klimatskoj smjeni mlađeg drijasa, te hladnije i sušnije uvjete nakon toga.
Podaci uključuju promjene u arhitekturi zgrada, prehrani, ranim fazama ustrajnog uzgoja domaćih žitarica i mahunarki te početno držanje stoke u oboru, označavajući početak održive poljoprivrede i pripitomljavanja životinja, napominju autori istraživanja.
Dokazi skriveni u zrncima kvarca
Arheolog Andrew Moore i njegov tim s Instituta za tehnologiju Rochester, proveli su u prvoj od četiri studije opsežnu analizu i identificirali zrnca kvarca slomljena udarom, što ukazuje na udar i znakove velike vatrene oluje.
James Kennett, znanstvenik za Zemlju sa kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, naglašava važnost fragmenata kvarca. Šokirani kvarc je dobro poznat i vjerojatno je najsnažniji pokazatelj kozmičkog udara, ističe.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici su u svojim radovima također istraživali morfologiju prijeloma šokiranog kvarca, u događajima niskog tlaka. Njihova preliminarna istraga potvrdila je pukotine niskog udara u kvarcnim stijenama u meteorskom krateru, koji je nastao udarom meteorita Barringer.
Značajno, slični se lomovi očituju u kvarcu koji je podvrgnut nuklearnim eksplozijama u zraku, čak i bez stvaranja udarnog kratera. To sugerira da bi asteroid ili komet koji se raspada blizu Zemljine površine mogao izazvati te lomove kroz udarne valove koji obilaze Zemlju.
Prvi put predlažemo da je šok u kvarcnim zrncima izloženim atomskoj detonaciji u biti isti kao i kod kozmičke eksplozije na niskim visinama i niskom tlaku, kaže Kennett.
Paralele s nuklearnim eksplozijama
Druga studija predstavlja uvodnu identifikaciju udarno razlomljenog kvarca u sloju sedimenta Abu Hureyra na početku razdoblja mlađeg drijasa. Dubinska analiza otkrila je paralele između nekih zrna kvarca u ovom sloju, onih pronađenih u nuklearnim eksplozijama i onih u meteorskom krateru.
Većina ovih kvarcnih zrnaca izdržala je temperature iznad 1713 stupnjeva Celzija, što je više od tališta kvarca. Vjerojatno su dosegli još više temperature, potencijalno premašivši točku vrenja od 2200 stupnjeva Celzija.
Ti ekstremni uvjeti doveli su do lomljenja i taljenja kvarcnih zrnaca, što je popraćeno uvođenjem rastaljenog silicija u pukotine. Kada se ovaj nekristalni silicijev dioksid nađe u razlomljenim stijenama, služi kao jasan pokazatelj udara, razlikujući ga od sporih tektonskih pomaka.
Treći trag
Treća studija otkrila je sićušne dijamante, jedinstvene kristale i sićušne kuglice koje se sastoje od silicijevog dioksida i željeza u sloju sedimenta koji označava granicu razdoblja mlađeg drijasa. Neke od tih tvari mogle su nastati samo u uvjetima povišene temperature ili tlaka, što je izvan mogućnosti ljudske tehnologije u to vrijeme.
Jedna posebna tvar, minijaturne kuglice poznate kao taljeno staklo, čini otprilike 1,6 posto sedimenta. Otkriveni su na alatima, kostima i glinenim zidovima, naglašavajući duboki poremećaj koji je utjecaj izazvao u pradavnom selu. Neki fragmenti taljenog stakla čak nose zamršene otiske biljaka.
Značajno, znanstvenici nisu pronašli analogan materijal u tisućama godina sedimenta koji su ljudi taložili iznad graničnog sloja mlađeg drijasa.
Izravna veza između udara i prelaska na poljoprivredu
Pročitajte i ovo
Konačna, četvrta studija pruža nove dokaze koji uspostavljaju izravnu vezu između kozmičkog udara, promjene u okolišu i značajne transformacije u ljudskim društvima.
Naše istraživanje otkriva spore promjene u korištenju mjesta od strane ljudi stoljećima do i neposredno nakon početka mlađeg drijasa, isprekidane značajnom, naglom promjenom odmah na početku tog razdoblja, ističu autori te studije.
Znanstvenici tvrde da su ti pomaci proizašli iz fragmentacije golemog kometa promjera približno 100 kilometara. Taj je događaj vjerojatno potaknuo značajne klimatske promjene na sjevernoj Zemljinoj hemisferi.
Došlo je do promjene od vlažnijih uvjeta koji su bili pošumljeni i s različitim izvorima hrane za lovce-sakupljače, do suhih, hladnijih uvjeta kada više nisu mogli preživjeti samo kao lovci-sakupljači. Seljani su počeli uzgajati ječam, pšenicu i mahunarke. To je ono što dokazi jasno pokazuju, pojašnjava Kennett.
Izvor: Scieence Alert
