Mnogi od nas sjećaju se vremena u dvadesetima kada smo mogli raditi do kasno, lako se oporaviti nakon lošeg sna i još uvijek održavati energiju tijekom dana. No, do srednjih godina starosti, ta ista vitalnost može izgledati nedostižno.
SRETNI DOBITNIK
Izvučen je Eurojackpot! Pogledajte kamo ide veliki dobitak
Vremenska prognoza
Za jednu regiju na snazi crveni meteoalarm, ali polako stiže promjena: Meteorolog otkrio kad se očekuje sunčanije vrijeme
Dignute sve službe
FOTO Traje hitna akcija spašavanja, više desetaka ljudi upalo u hladnu rijeku: "Možda ima mrtvih"
Profesorica Michelle Spear s britanskog Sveučilišta u Bristolu objašnjava u članku za The Conversation da umor u četrdesetima nije jednostavno rezultat starenja, već posljedica konvergencije malih bioloških promjena koje se javljaju upravo u trenutku kada životni zahtjevi dosežu svoj vrhunac.
20-te, godine u kojima dolazi naš vrhunac
U ranoj odrasloj dobi, više sustava funkcionira s najvećom učinkovitošću. Mišićna masa je najveća, čak i bez ciljane tjelesne aktivnosti, a kao metabolički aktivno tkivo, pomaže u regulaciji šećera u krvi i smanjuje energetski trošak svakodnevnih aktivnosti.
Kada imate više mišića, sve troši manje energije, napominje Spear.
Mitohondriji, strukture unutar stanica koje pretvaraju hranu u energiju, brojniji su i učinkovitiji, proizvodeći energiju s minimalnim gubicima. San je dublji, posebno faza dubokog sna koja omogućuje tjelesnu obnovu. Hormonski ritmovi, uključujući kortizol, melatonin, hormon rasta i spolne hormone, prate predvidljive obrasce, održavajući stabilnu razinu energije tijekom dana.
Iscrpljujuće 40-te
Od kraja tridesetih, mišićna masa postupno opada osim ako se aktivno ne održava kroz trening snage.
Manje mišića znači da svakodnevno kretanje troši više energije, čak i ako toga niste svjesni, ističe Spear. Mitohondriji i dalje proizvode energiju, ali neučinkovitost čini stres i nedostatak sna napornijima. Sam san postaje fragmentiran, smanjujući obnovu i ostavljajući osjećaj umora kumulativnim, a ne epizodnim.
Hormonske fluktuacije, osobito kod žena, narušavaju regulaciju temperature, san i ritmove energije. Prefrontalni korteks radi napornije pod najvećim kognitivnim i emocionalnim opterećenjima, koji uključuju upravljanje, skrb i donošenje odluka, trošeći energiju jednako učinkovito kao fizički napor. Ti pomaci, piše Spear, objašnjavaju zašto četrdesete često izgledaju iscrpljujuće.
Nova nada u 60-tim godinama
Spear ipak ističe i dobre vijesti, koje kažu da pad vitalnosti ipak nije neizbježan u šezdesetima. Hormonski sustavi mogu se stabilizirati, odgovornosti se mogu pojednostaviti, a kognitivni zahtjevi često se smanjuju. Trening snage ostaje vrlo učinkovit, obnavlja mišiće, poboljšava metabolizam i povećava subjektivni osjećaj energije. Učinkovitost sna, piše Spear, može se poboljšati čak i ako se ukupno vrijeme sna smanji, pod uvjetom da je stres pod kontrolom.
Tijekom odrasle dobi energija se mijenja po karakteru, a ne samo po količini.
Umor u ovoj fazi nije upozorenje na neizbježni pad, to je signal da su se pravila promijenila, naglašava Spear. Umor u srednjim godinama odražava nesklad između biološke učinkovitosti i životnih zahtjeva, a ne osobni neuspjeh. Kasniji život može donijeti predvidljivost i obnovljenu kontrolu nad energijom, ali u drugačijem obliku.