Agresivne tropske vrste osvajaju Mediteran, no jedna bi mogla postati veoma isplativa poslovna prilika

U talijanskim vodama uskoro bi se prvi put mogli uzgajati biseri jer uzgajivači školjaka žele iskoristiti neočekivanu priliku koja je stigla sa zagrijavanjem Mediterana. 

tri vijesti o kojima se priča "Ovo je ozbiljna kriza" Energetski stručnjak za Dnevnik Nove TV: "Uskoro možemo očekivati cijene goriva od dva eura" Rat na Bliskom istoku VIDEO Trump traži pomoć zbog Hormuza, stigao mu odgovor Irana: "Zatvoren je samo za neke" SUMNJIVE AKTIVNOSTI Uzbuna u Beču: "Pogledajte što imaju na krovu, usmjeravaju ih na različite ciljeve"

Krajem 2023. prvi primjerci biserne školjke (lat. Pinctade radiate), udomaćene u Crvenom moru, primijećeni su u Zaljevu pjesnika, popularnoj turističkoj destinaciji stotinu kilometara od Genove, na sjeverozapadu Italije.  

Pročitajte i ovo U dobrom su stanju Među uzgojene školjke u Šibeniku sakrilo se i nekoliko pripadnika endemske i strogo zaštićene vrste

Manje od godinu dana kasnije one su se proširile u nekad najhladnijim dijelovima Mediterana, ranije povezanim s drugim vrstama školjaka za prehranu, a ne proizvodnju bisera. 

Industrija bisera godišnje zaradi 11 milijardi dolara, a dio kolača sad žele i talijanski školjkari. Uvoznik bisera Adriano Genisi vjeruje da bi se, ako sve prođe po planu, proizvodnja mogla pokrenuti već za godinu dana. 

Provjeravamo mogućnost proizvodnje kultivacije bisera ovdje, rekao je Paolo Varrella, čelnik kooperative školjkara koja ondje djeluje od 2011. godine. 

Ta je organizacija već stupila u kontakt s proizvođačima bisera u Meksiku kako bi ih savjetovali o proizvodnji bisera, rekao je Varrella.

Pročitajte i ovo Otvorite oči Jeste li ju vidjeli? Znanstvenici traže pomoć u pronalasku ove plemenite školjke

O Pinctadi radiati oko Sicilije se izvještava od sedamdesetih, no samo u proteklom desetljeću one su se preselile prema sjeveru, do hladnijeg Tirenskog i Ligurijskog mora, objašnjava profesor ekologije Salvatore Giacobbe sa Sveučilišta u Messini. 

Riječ je o zadnjoj u nizu invazivnih vrsta koje su stigle u zbog klimatskih promjena sve topliji Mediteran.

Manuela Falautano iz talijanskog instituta za očuvanje okoliša ISPRA rekla je da trend bilježi eksponencijalni rast u posljednjih deset godina. 

Dio tih novih vrsta agresivan je i ugrožava lokalne ekosustave, a u nekoliko slučajeva one su i opasne za ljude. 

Oko 2,5 milijuna kvadratnih kilometara Mediterana grije se brže od ostatka mora, upozorava Falautano.