Greenpeaceova studija “100% obnovljivo do 2030. - Plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike”, koju je izradio stručni tim pod vodstvom prof. dr. sc. Gorana Krajačića s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, pokazala je smjer u kojem bi Hrvatska mogla ići, želi li ispuniti "zelene ciljeve" i koristiti električnu energiju iz potpuno obnovljivih izvora.
Kako je istaknuto na predstavljanju studije, klimatska kriza koju je zakuhala i dalje podgrijava fosilna industrija, pogađa cijeli svijet, uključujuči Europu i Hrvatsku. Gubici se već godinama mjere ljudskim životima i očituju u sve većoj materijalnoj šteti nastaloj uslijed ekstremnih vremenskih uvjeta.
Snažan zaokret prema obnovljivim izvorima energije je okolišno ispravna odluka, ali i strateški potez koji jača našu energetsku sigurnost, smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima i donosi gospodarske prilike, istaknula je programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
Studija pokazuje kako je ambiciozni cilj da Hrvatska svu električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora već od 2030. itekako dostižan, ponajprije okretanjem energiji sunca i vjetra te ulaganjima u prijenosnu mrežu. Tako bi udio solarnih elektrana porastao na 5 GW, a vjetroelektrana na ukupno 4.2 GW. Primjeri iz našeg okruženja svjedoče kako je moguće instalirati i veće kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora od onih koje predlaže nova studija za Hrvatsku. U zadnjih pet godina - a upravo toliko nam je preostalo do ciljne 2030. - u Grčkoj je instalirano čak 7 GW solara, a Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek ovih dana dosegla ukupno 1 GW sunčanih elektrana, unatoč tome što je po solarnom potencijalu u samom europskom vrhu.
Glavne preporuke ukazuju na to da je potrebna čvrsta politička odluka kako bi Hrvatska postigla zadovoljavanje ukupne potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora. Takva odluka treba uključivati jasne signale prema unapređenju elektroenergetskog sustava te izgradnji i ojačanju mreže i osiguravanju skladištenja energije. Isto tako, obnovljivi izvori energije potiču demokratizaciju društva uključivanjem građana u energetske zajednice koje proizvode, skladište i dijele energiju, a na neki način dijele i vlastitu energetsku budućnost, pojasnio je voditelj studije prof. dr. sc. Goran Krajačić.
Kako se navodi u zaključku studije, uvijek su građani na ovaj ili onaj način platili i iznijeli energetsku tranziciju pa će tako biti i ovaj put. Napretkom digitalne tehnologije oni mogu dati velik doprinos ulaganjima u zajednička postrojenja ili proizvodnjom vlastite energije i njenim dijeljenjem u bližoj i široj zajednici.
