Europska svemirska agencija (ESA) u srijedu pozorno prati pojave na nebu s obzirom na to da se na Zemlju treba spustiti europski satelit za daljinska istraživanja ERS-2 koji je u svemiru proveo gotovo 30 godina.
ERS-2, veličine autobusa, lansiran je 1995., nakon sestrinskog satelita ERS-1, koji je lansiran četiri godine ranije.
U vrijeme lansiranja dva su ERS satelita bila najsofisticiraniji ikada dosad razvijeni sateliti za promatranje Zemlje iz svemira.
ESA je 2011. godine donijela odluku o prekidu operacija satelita ERS-2 i pokrenula proces deorbitiranja da bi se spriječilo stvaranje dodatnog svemirskog otpada, pridržavajući se smjernica koje su postavile NASA, ESA i međunarodna svemirska zajednica.
Svrha takvih smjernica je smanjiti prisustnost neaktivnih satelita i raketnih dijelova u niskoj orbiti Zemlje te istaknuti važnost odlaganja nakon misije prirodnim propadanjem ili kontroliranim ulaskom.
Pročitajte i ovo
Nakon gotovo 13 godina propadanja u orbiti, uglavnom potaknutog jačim solarnim vjetrovima, satelit će prirodnim putem ponovno ući u Zemljinu atmosferu i tijekom toga procesa raspast će se na manje dijelove.
Pri ponovnom ulasku u atmosferu veći dio ERS-2 će izgorjeti, no ESA još uvijek prati njegov pad te predviđa da će se on dogoditi negdje iznad istočne obale središnje Afrike.
Svi dijelovi koji uspiju 'preživjeti' pad na kopno rasporedit će se po tlu, na području u prosjeku dugom više stotina kilometara i nekoliko desetaka kilometara širokom, pa ESA procjenjuje da su potencijalni rizici vrlo niski.
Prema podacima prikupljenim 20. veljače, ESA-in Ured za svemirski otpad predviđa da će se ponovni ulazak satelita ERS-2 dogoditi oko 17:32 sati po srednjoeuropskom vremenu.
ESA-in Ured za svemirski otpad upozorio je da bi se njihova predviđanja mogla objaviti otprilike četiri i pol sata prije ili nakon tog vremena zbog utjecaja nepredvidive solarne aktivnosti koja utječe na gustoću Zemljine atmosfere i, posljedično na otpor kojemu je satelit izložen.
Za vrijeme svojega 16-godišnjeg radnog vijeka, ERS-2 je dao mnoštvo informacija koje su znatno utjecale na našu perspektivu Zemlje i na razumijevanje klimatskih promjena.
Prikupio je brojne podatke o smanjenju Zemljina polarnog leda, o promjenama kopnenih površina, porastu razine mora, o zagrijavanju oceana i atmosferskoj kemiji.
Usto je ERS-2 bio zadužen za praćenje prirodnih katastrofa, poput velikih poplava i potresa u udaljenim i nepristupačnim dijelovima svijeta.
-
SPEKTAKL!Znate li gdje se igra Svjetsko nogometno prvenstvo 2030. godine? Nikad bliže Hrvatskoj nakon 2006.
-
Dobar glas daleko se čujeOtkriće u Zagorju: Žene iz cijele Hrvatske dolaze u bolnicu o kojoj se sve više govori
-
ima tri diplomePamtite li Belu iz ''Zauvijek susjeda''? Evo kako izgleda dva desetljeća nakon ove uloge
