Europa i Hrvatska kroz tisuću godina imale su tri ciklusa klimatskih promjena, no glavni akter današnjih je čovjek, a one će u budućnost dovesti do velikih društvenih promjena, do vala izbjeglica pa i ratova, ističe Hrvoje Petrić, osnivač Katedre za ekohistoriju na Filozofskom fakultetu.
Ovogodišnje suše koje su trenutno u Europi zamijenile poplave ga ne začuđuju jer su samo još jedan u nizu dokaza da se neosporno nalazimo u vrtlogu klimatskih promjena koje su zahvatile svijet.
Upitan kada smo shvatili da čovjek utječe na klimu, Petrić odgovara da je početkom 20 stoljeća prevladavala ideja prema kojoj ljudi mijenjaju klimu lokalno, primjerice sječom šuma i intenzivnom poljoprivredom.
Pročitajte i ovo
Tada je rijetko tko razmišljao o tome da bi i ljudi mogli izazvati globalne promjene. Bilo je pojedinaca koji su još krajem 19. stoljeća primijetili globalni utjecaj upotrebe fosilnih goriva, ali njihova su razmišljanja bila odbacivana od kolega, kaže Petrić.
Kasnih 1950-tih i tijekom 1960-tih godina izvršena su precizna mjerenja ugljičnog dioksida u atmosferi koja su utvrdila njegov rast. Uz to, postala je važna primjena kompjutera kojima su izrađeni prvi modeli globalne klime uz pomoć kojih je utvrđeno da bi povećanje udjela stakleničkih plinova moglo povećati zagrijavanje.
Globalne promijene u okolišu rezultirat će i promjenama u društvima
Kada je od 1980-tih globalna temperatura počela relativno naglo rasti pojačao se širi interes znanosti, ali i medija.
Pročitajte i ovo
Petrić ističe kako posljedica klimatskih promjena u budućnosti neće biti samo ekstremni vremenski uvjeti u kojima ćemo živjeti. Ekstreme u atmosferi najviše će osjetiti tzv. zemlje trećeg svijeta što može, a vjerojatno i hoće, rezultirati valom izbjeglica.
Vremenske neprilike, odnosno njihove posljedice, bit će i razlogom za izbijanje ratova. Drugim riječima, globalne promijene u okolišu rezultirat će i promjenama u društvima.
Ako uzmemo u obzir zadnjih tisuću godina, Hrvatska i Europa proživljavale su tri klimatska ciklusa. Prvi je srednjovjekovni klimatski optimum s toplijom klimom, drugi je takozvano malo ledeno doba koje je trajalo otprilike od 1400. do 1850. godine, a nakon toga je uslijedilo toplije razdoblje koje postaje sve toplije.
U svim navedenim razdobljima bilo je više oscilacija, ali i dramatičnih učinaka na ljude, što sve intenzivnije istražuju ekohistoričari.
Treba se pripremiti na još ekstremnije vremenske događaje
Petrić kaže da je u predindustrijsko doba učinak čovjeka na klimu bio gotovo isključivo lokalan, no od 1960-tih imamo podatke koji jasno ukazuju na sve veći utjecaj ljudi na klimatske promjene, a od 1980-tih godina to sve više osjećamo na vlastitoj koži.
Pročitajte i ovo
Za one koji su, primjerice, prešli pet desetljeća života dovoljno je sjetiti se godišnjih doba u njihovom djetinjstvu i usporediti sa sadašnjim.
No, klimatske promjene sasvim sigurno imaju i svoje neljudske uzroke, poput sunčevog zračenja, vulkanskih erupcija, El Niña, Sjeverno-atlantske oscilacije. Ipak, ljudski uzrok postao je dominantan.
Ekohistoričari istražuju na koje načine su se ljudska društva nosila s nekadašnjim izazovima. Na osnovu raznih podataka možemo pretpostaviti još ekstremnije vremenske događaje od ovih koje sada osjećamo i za njih se treba pripremiti, upozorava Petrić.
Razgovarao: Ozren Špiranec
